Obnovljen dvorac Snežnik

 

U zagrljaju prostranih notranjskih šuma krije se privlačan dvorac Snežnik, koji nosi ime po istoimenoj planini u njegovoj neposrednoj blizini. U dvorcu je sačuvano puno unutarnje opreme, što je u Sloveniji prava rijetkost. Nedavno je dvorac u cijelosti obnovljen i sada blista u svoj svojoj ljepoti.

 

Autorica: Janja Kovačić

Snimatelj: Vlado Draškovič

 

 sneznik3

Dvorac Snežnik stoji na rubu krške Loške doline, daleko od prometnica. A nekada su ovuda prolazili važni putovi iz unutrašnjosti zemlje prema moru. Kao utvrda oglejskih patrijarha nastao je u 11. Stoljeću. A čaroban, gotovo bajkovit izgled, dobio je u 16. stoljeću, kada je bio u vlasništvu obitelji Lamberg.

Grad je putnicima koji su prolazili nepreglednim i opasnim šumama nudio pratnju, odmorne konje i prenoćište. U njegovoj dugoj povijesti izmijenilo se više vlasnika iz gotovo svih važnijih plemićkih obitelji koje su živjele na području Slovenije. Danas je to muzej u vlasništvu države.

Sadašnji izgled dvorca je isti kao što su ga ostavili zadnji vlasnici iz Saske – obitelj Schönburg-Waldenburg. Naslijedio ga je knez Jurij, koji se 1860. godine prihvatio obnove: povisio je obrambene zidine, a zgradi dvorca dozidao treći kat, dvije kule i terasu. Dvorac Snežnik mu se zavukao pod kožu, pa ga je preuredio u ljetnu i lovačku rezidenciju, o čemu svjedoče i zbirke lovačkih trofeja.

sneznik4

Sačuvana je i bogata knjižnica s originalnim otiskom Luterove Biblije iz 1735. godine. Blagovaonica je opremljena u staronjemačkom stilu. Prilikom dolaska kneza Jurija postojala je i crna kuhinja. Šetnja kroz prostorije dvorca, opremljene autentičnim namještajem, vodi nas u 19. stoljeće, kada su u dvorac, prije svega ljeti i u sezoni lova, dolazili prinčevi i princeze iz obitelji Schönburg-Waldenburg.

Na gospodskom prvom katu nalaze se spavaće sobe i udobni dnevni saloni za članove kneževe obitelji. Salon princa Hermana istodobno je bio i radni prostor. Većinu prostorija zagrijavale su keramičke peći, što su se – za ono doba vrlo napredno – ložile iz predsoblja.

MARUŠA OBREZA vodi turiste u obilasku dvorca: “Sada smo u Aninu salonu, koji je najljepša soba u dvorcu, jer su ovdje primali goste. Da vam ih predstavim – prva je princeza Ana, na sredini je princ Herman, a lijevo princ Ulrik. To su Jurijeva djeca.”

U Aninu salonu su najveći poznati porculanski satovi u Sloveniji. Kustosica MAJDA OBREZA ŠPEH objašnjava: “Neposredno prije obnove dvorca Snežnik, prije seljenja inventara, došli smo do vrlo važnog podatka – utvrdili smo da pojedini komadi inventara nose brojeve identične brojevima soba, koji su i na dovratcima. Knez Jurij je bio vojni satnik. Navikao je na stroge vojne evidencije i taj je osjećaj za red unosio i u obiteljski život.”

sneznik2

Budući da tada u dvorcu još nije bilo kupaonica, u sobama su se nalazili kutići za pranje, opremljeni za tu svrhu porculanskim garniturama. No imali su tekuću vodu. U okruglom tornju sa stubama za služinčad još su vidljive prvobitne  vodovodne cijevi. Posebnim mehaničkim crpkama voda se crpila ispod jezera ribnjaka koji je bio u sklopu dvorca i odvodila u rezervoare na vrhu tornja. 

Nešto posebno je egipatska soba. Princ Herman, po zanimanju diplomat, dobio ju je kao poslovni dar od egipatskog princa 1926. godine. Svi komadi su bogato isprepleteni motivima iz egipatske mitologije. Blagovaonica s pokućstvom od crnog hrasta lužnjaka u secesijskom stilu ukrašena je motivima  naroda s Balkana.

U dvorcu je bila i kazališna soba, gdje su se – osobito na rođendan kneza Jurja – prikazivale kazališne predstave. Kao brižni vlasnici, veoma povezani s lokalnim stanovništvom, sagradili su više od 200 km šumskih cesta, a neke su ugrožene životinje – medvjeda, risa i ušatu sovu – zaštitili. Ponovno su naselili visoke jelene, a u ribnjaku dvorca uzgajali su rakove i pastrve.