Venecijanski geto, pet sotljeća

 

Brojke su ove: 1516-2016. Dakle, prošlo je pola tisućljeća od utemeljenja prvoga geta na svijetu. Ondje su, uz stanovite slobode, bili smješteni najprije Židovi iz cijeloga Veneta koji su bježali od rata, a poslije i Židovi koje su protjerale razne druge europske države.

 

Autor: Luigi Zannini

Montažer: Maurizio Gallinucci

 

500-anni-ghetto-venezia1

 

Španjolska, Austrija, Francuska i Papinska Država udružene u savez napale su Veneciju početkom 16. stoljeća. Posljedično tomu su se svi Židovi Veneta skupili u lagunskome gradu bježeći od neprijateljskih vojska.

Mletačka je Republika opstala. A kako bi opet stekla papinu sklonost, utemeljila je prvi geto u povijesti. Što je taj geto značio za Židove koji su onamo prebjegli, pojašnjava pisac RICCARDO CALIMANI: ˝Negativno je to što su ih navečer zatvarali i lišili mnogih prava, ali se kasnije uvidjelo da je upravo to bilo na neki način pozitivno. Naime, naposljetku se pokazalo da je to prava pravcata malena republika u Republici, imala donekle neovisno pravosuđe i uživala neke manje, ograničene slobode.˝

 

500-anni-ghetto-venezia2

Malo-pomalo geto se uobličio. Sve je ondje u znaku visokih kuća i sinagoga. ˝Trebalo je proći punih sto godina kako bi geto u Veneciji dobio svoju fizionomiju, nastavlja CALIMANI. ˝Najprije su 1516. stigli njemački zajmodavci. 1541. stižu Levantinci, a to su Židovi protjerani 1492. iz Španjolske. To su trgovci koji su stekli pravo useljenja u grad. Naposljetku stižu i ponentinski Židovi, prisilni obraćenici na kršćanstvo u Španjolskoj, koji su svoj židovski identitet opet našli u Veneciji.˝

Ti prisilni obraćenici dolaze polako, a ne masovno. Tijekom cijeloga šesnaestoga stoljeća, sve do završetka stoljeća, tri su nacije – levantska, ponentinska i njemačka – u getu u Veneciji. Tri naroda koja govore tri različita jezika, imaju posve različite običaje, drukčiji mentalitet. A upravo će zbog tih osobina činiti osobito plodnu cjelinu.

Tako je počela velika pustolovina koja je trajala tri stoljeća, a prestaje s Napoleonovim dolaskom.

500-anni-ghetto-venezia4

Stanovnicima geta Napoleon se činio kao osloboditelj. A veliki osvajač je htio samo instrumentalizirati sve da ostvari svoje snove o vlasti i prevlasti u Europi.

RICCARDO CALIMANI napokon upozorava: ˝Navršava se pet stoljeća od osnutka geta, a nastala je velika zbrka. Neki spominju proslave. To je posve pogrešno, nema se što slaviti jer su geta bila posve negativna pojava, osobito u Rimu, gdje je konverzija prisilna. Zapravo jedino u Veneciji ima nekih pozitivnih aspekata.˝

U svakom slučaju, mletački Židovi opstali su pet stoljeća u svome gradu. Nikada ih nitko nije protjerao.