Šentiljske šume kao arheološko nalazište

 

Arheološki projekt BorderArch (3)

 

Oko trideset slovenskih i austrijskih arheologa pod okriljem šuma iznad Šentilja traže ostatke prošlosti. Laserske fotografije pokazale su brojne gomile, a terenska istraživanja su zatim dokazala da se upravo na granici nekada doista nalazilo veće naselje.

MARKO MELE iz Universalmuseum-a Joanneum, kaže: “Na ovoj strani započinje nasip, što se zatim spušta u jarak i zatim se na ovoj strani nastavlja, i to je znači bila prva utvrda kada ulazimo kroz cijelo to grobište prema samoj naseobini.”

Devet metara visok nasip i brojni gotovo nedirnuti, samo zemljom prekriveni ostaci, govore o dugom razdoblju naseljenosti što govori da je riječ o multiperiodnoj naseobini. Pronašli su tragove naseljavanja u bakrenom  dobu, brončanom i željeznom pa čak i naseljavanja u keltskom i rimskom razdoblju. Više od mjesec dana trajajuće istraživanje inače je dio prijekta, prema kome će arheolozi urediti registar nalaza na granici između Slovenije i Austrije, kako za potrebe spomeničke zaštite tako i zaštite okoliša.

EDVARD ČAGRAN, gradonačelnik Šentilja dodaje kako će to biti povoljno za razvoj turizma: “Mi smo za turiste to već pripremili, također smo pripremili jednu keltsku stazu, što sada počinje u Šentilju i nastavlja se uz državnu granicu do Sladkog vrha, do Cmureka.”

Postoje i planovi za uređenje pravog keltskog naselja, no oni će po mišljenju gradonačelnika ipak morati pričekati bolja vremena. Kao što je do danas čekala i priča o naselju Novine kod Šentilja.