Monotema – 40 godina autoceste Brenner-Bozen

 

Stara je Brennerska cestica obilazila to suženje. Rimske legije, križari i kraljevske vojske voljeli su brdske staze, jer su ondje mogli bacati kamenje i odbiti – deseterostruko ili stostruko jačega neprijatelja. Izgradnjom Brennerske autoceste okrunjena je tisućljetna prometna povijest. Od puteljaka za tegleću marvu do staza za goniča magaraca i konja, od Brennerskoga puteljka do međunarodne trgovačke prometnice. Krčme i gostionice, svratišta i hospiciji, crkve i kapelice, dvorci, utvrde i ruševine – nanizani kao na bisernoj ogrlici pokazuju put preko brda.

 

cesta.161337. je Heinrich Kunter, trgovac iz Bolzana, u dolini sagradio svoju cestu i od svakog je putnika ubirao paprene pristojbe. Plemići i samostani živjeli su od Brennerske ceste – prema starome receptu “novac je na cesti”.

Danas je stara Brennerska cestica  posve zaboravljen selski put. Samo onaj tko ide starim putem, nailazi na tragove stare europske glavne ceste. Gostionice sa sobama i štale za carsko-kraljevske konje, kovačnice za desetak poštanskih konja. A na oniskoj zemljanoj piramidi – propadaju kućice, krčme, urušavaju se štale i “sad su izvan uporabe”.

Izgradnja Brennerske autoceste obilježila je raskid Južnoga Tirola i europske seoske kulture. Vinogradari su postali vinari, seoska su imanja pansioni koji nude doručak, nošnja je postala folklor-uniforma, štale i gospodarske zgrade pretvaraju se u apartmane, a priroda u prostor za odmor.

Ljeti 1972. otpalo je puštanje u promet za vrijeme Olimpijskih igara u Münchenu. Razočarani su turisti i mještani dok uzbrdo cupkaju prema golim stupovima, spominju štrajkove, kvarove, nesreće, procese. Neumorno se šuška da neće dovršiti, neće uspjeti.

cesta.18A novinari se rugaju: “Imamo Serenissimu, Autostradu del Sole i Brennersku nedovršenu… ”

Likuju svi oni koji su i u projektnoj fazi prigovarali kako je izgradnja Brennerske autoceste čista utopija, beton i arhitektura ludila”.

Posustala je i Tvrtka Lodigiani, a osmislila je tvornicu nosača koja se uz cestu micala metar po metar, bila je to jedna od najtežih dionica. Tako su Brennersku autocestu između Brennera i Bozena dosad parcijalno čak 7 puta puštali u promet.

Ovaj smo film htjeli snimati u svečanome trenutku kad papa reže zlatnu vrpcu, u pratnji državnih šefova Danske, Norveške, Njemačke, Austrije i Italije.

Mnogi od tih šefova država nisu više među živima ili nisu više na položaju pa i škare za Svetoga Oca, kojima je imao prerezati vrpcu, gotovo da su zahrđale. Da su odustali Nijemci, to bi bila propast cestovnih dioničarskih društava.

Ovdje most na tri stupa premošćuje rijeku Eisack. Stupovi su usidreni na dubini od 15 metara. Na ovome mjestu, koje mještani zovu “smrtni zavoj”, svaki je tjedan bilo teških nesreća. 80 posto frontalnih sudara.

cesta.15Izgradnjom Brennerake autoceste – grade i La Nazionale. Prolazi ispod klizišta i lavinske zone. Brennerska je cesta gotovo svake godine na udaru lavine pa se promet mora preusmjeriti na Istočni Tirol ili Švicarsku. Još su 1971./72. mnogi bili uvjereni da na ovoj cesti nikada neće voziti automobili. Posustaje promet, pacijenti ne mogu u bolnice, nižu se nesreće, štrajkovi, prosvjedi, nevolje s carinom i s policijom.

Na stotine pošiljaka stoke, svježega voća, mesa i drugih pokvarljivih namirnica ne stižu na cilj, nisu izdržale usko grlo između Klausena i Bozena.

Malo prije Bozena na Brennerskoj autocesti je prastara kapelica Svetoga Martina. Strahovalo se da bi miniranje i pneumatski čekići mogli oštetiti srednjovjekovne freske. Zato su crkvenu fasadu dolično zaštitili. Nekoć su ovamo svraćali gotovo svi hodočasnici. Danas nitko nema vremena za takvo zaustavljanje, svima se žuri.

Metternich je rekao: “Luđaci žele putovati, a pravi putnici žele stići”.

Fragment Sveta Tri Kralja, Sveta obitelj s malim Isusom, Sveti Martin dijeli svoj plašt sa sirotinjom, dvanaest apostola, Majka Božja: sveci koji još nešto znače Južnotirolcima. Za razliku od onih kojima je jezero Kalterer kulturalni domet putovanja. Sveti je Martin nedaleko od Bozena.