Utjecaj svjetla na slovenske šišmiše

 

Šišmiši su jedini sisavci sposobni za pravo letenje. Jedne su od rijetkih životinja koje u tami mogu zamijetiti poput vlasi tanku nit i jedina skupina životinja u Europi koja zimu preživi ˝obješena˝ naglavačke u jami. Na svijetu živi više od tisuću vrsta šišmiša, najviše u tropskom i suptropskom pojasu. U Europi žive predstavnici malih šišmiša. A u Sloveniji ih ima čak 30 vrsta. Kako svugdje u svijetu, riječ je o ugroženoj skupini životinja. Djelatnost čovjeka, naime, snažno utječe na njihova prirodna i djelomično prirodna staništa.

 

Autorica: Ana Dular Radovan

Snimatelj: Bernard Perme

 

TVSLO NETOPIRJ 7

 

Svjetlosno onečišćenje može imati negativan utjecaj na život i preživljavanje šišmiša. U Sloveniji je prije nekoliko godina bio u tijeku projekt pod naslovom Život noću, gdje se istraživao utjecaj umjetne svjetlosti na noćne životinje.

Usredotočili su se na problem osvjetljavanja kulturnih objekata, prije svega crkava. Objekti se naime  obično osvjetljavaju odozdo prema gore, što znači da čak više od 80 posto svjetlosti odlazi mimo objekta u okoliš. Često su osvijetljeni i objekti, koji stoje u prirodnom okolišu, gdje je raznolikost vrsta još dobro očuvana. Ne na posljednjem mjestu, crkveni tavani i zvonici mogu biti i mjesto za ljetne kolonije šišmiša.

Biologinja s Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani dr. MAJA ZAGMAJSTER pojašnjava: ˝Naš istraživački dio rada namijenjen je tome da potvrdimo odnosno utvrdimo da li uz smanjeni intenzitet svjetlosti i također pomoću raznih tiopova svjetlosti možemo postići to da šišmiši prije izlijeću.˝

Neprikladno osvjetljenje noću šišmišima daje pogrešne signale i zato se mogu prekasno uputiti na lov. A to može voditi do loše ishranjenosti i čak smrtnosti mladunčadi. Rad biologa započinje već danju, kada se pretražuju tavani i popisuje broj šišmiša.

TVSLO NETOPIRJI 3

Na crkvenom tavanu tavanu živi kolonija ženki malog potkovnjaka s mladunčadi. Ženke se kote početkom ljeta, obično svaka ima samo jedno mladunče. Prilikom rođenja mladunčad je lakša od dva grama, no u samo dva mjeseca bit će već potpuno samostalni. Ženke malih potkovnjaka udružuju se u skupine u vrijeme koćenja i podizanja mladunčadi, jer si međusobno pomažu. Za vrijeme njihovog noćnog lova na svu mladunčad pazi nekoliko ženki – a šišmišići su poput male djece u vrtiću.

Biolozi svoj rad tako nastavljaju navečer, kada većina ženki ode u lov. Bilježe broj šišmiša, kao i vrijeme izlijetanja.

Dakako da tavani nisu primarna utočišta šišmiša u Sloveniji. Većina vrsta se pari ili prezimljava u prirodnim sredinama – u jamama. Šišmiši biraju jamsko okruženje prije svega zbog stalnosti temperature i vlage. Kada biolozi žele prikupiti podatke o manje čestim vrstama, koriste takozvanu metodu mreženja na ulazima u jamu.

PRIMOŽ PRESETNIK, biolog Centra za kartografiju faune i flore otkriva: ˝Tu pratimo one vrste, koje drugačije ne možemo vidjeti. To su ove šumske vrste, recimo širokouhi mračnjak, smeđi dugouša… Također se nadamo i riječnom šišmišu i dakako potkovnjaku, što ćemo ih sigurno susresti dosta.˝

Neprikladni zahvati čovjeka u prirodni okoliš vode prema ugroženosti pojedinih vrsta. Ipak, izradom zamjenskih utočišta bar djelomično možemo ispraviti štetu.

TVSLO NETOPIRJI 1

Za šišmiše možemo napraviti nastambe u kojima će prebivalište imati one vrste, koje se u prirodi nastanjuju u duplje ili ispod kore starog drveća.

Djelatnik na raznim projektima za zaštitu prirode MILAN VOGRIN daje svoj uvid: ˝Nastambe za šišmiše su kao neka protuteža kućicama za ptice. One su za šišmiše značajno utočište, preko dana kao mjesto gdje se odmaraju, a inače kao mogućnost za njegu mladunčadi, dakle kao svojevrsne porodiljske kolonije.˝

Slovensko društvo za proučavanje i zaštitu šišmiša također savjetuje da ne uznemirujemo šišmiše i da noću jednostavno ne palimo nepotrebne farove. Samo tako će se osigurati postojanje svih 30 vrsta koje žive u Sloveniji.