Slikar mode Jožef Tominc

 

Na području Gorice u proteklim je stoljećima tekstilni obrt odigrao značajnu gospodarsku ulogu, posebno proizvodnja svile. Zato se ne trebamo iznenaditi što se baš u Gorici može razgledati Muzej mode, koji se ponosi dragocjenim zbirkama odjeće i modnih dodataka, inozemne i lokalne proizvodnje.  Platna poznatog umjetnika Jožefa Tominca posjetiteljima razotkrivaju modne smjernice srednoeuropske buržoazije iz prve polovice 19. stoljeća.

 

Autorica: Deva Pincin

Montaža: Paolo Mariani

 

Tominz fashion museum A

 

˝Muzej mode i primijenjenih umjetnosti˝ nalazi se u znamenitoj palači u neposrednoj blizini goričkog dvorca Dornberg u znamenitoj se palači. Ubraja se među najznačajnije u Europi, a na cijelodržavnoj talijanskoj razini predstavlja pravu rijetkost.

U muzej smo ušli povodom 150.godišnjice smrti glasovitog portretista Jožefa Tominca, rodom iz Gorice. Na njegovim platnima zrcale se društvena pripadnost, a prije svega s time povezane modne smjernice tadašnjeg bogatog srednje-europskog buržoaskog društva.

Dobar uvod priredio je kustos ALESSANDRO QUINZI: ˝Goričan Jožef Tominc je izuzetno značajan slikar. Smatra se čak najznačajnijim portretistom iz prve polovine 19.stoljeća u ovim krajevima. Njegovi portreti su doista na europskoj razini, jer su već u više navrata bili predstavljeni u prestižnim muzejima. Riječ je, dakle, o predstavniku portretnog slikarstva europskog formata.˝

 

Dragocjena svilena odjeća, znalački napravljene frizure i odabrani osobni predmeti: Tominc je u svojim djelima do detalja koristio najrazličitije pokazatelje obiteljskog blagostanja, što su ih predstavnici tadašnjeg buržoaskog društva željeli prikazati svojim potomcima.

Tominz fashion museum4a

Na način odijevanja utjecalo je, dakako, i korištenje različitih tkanina. Na području Gorice tekstilni je obrt više stoljeća igrao značajnu gospodarsku ulogu, posebno proizvodnja svile, kaže ALESSANDRO QUINZI, pokazujući eksponat: ˝Ovaj uređaj je vrlo zanimljiv: bio je za domaću upotrebu, a služio je za odmotavanje bube dudovog svilca.

Bube su namakali u vrućoj vodi i tako dobili ‘kraj’ niti, što su ga zatim provukli do gornjeg kotača na kolovratu, postepeno ga okretali i tako sa bube odmotavali svilenu nit. Svi izloženi strojevi su iz druge polovice 19.stoljeća, djeluju na ljudski pogon i još uvijek rade besprijekorno.˝

S kraja 18.stoljeća očuvan je rijedak primjerak kružnog uređaja za usukavanje svilenih niti i uzorci materijala lokalne proizvodnje. A još dužom tradicijom, što je stigla iz Flandrije prije gotovo 350 godina, mogu se pohvaliti karakteristične čipke na batiće, što se na području Gorice i danas izrađuju.

U ˝Muzeju mode i primijenjenih umjetnosti˝ možemo razgledati i niz obrtničkih pomagala, što su ih koristili nekadašnji postolari, klobučari i krojači.

Tominz fashion museum6a

Bogata muzejska zbirka odjeće obuhvaća osobito razdoblje Belle epoque od kraja 19. stoljeća do prvog svjetskog rata. Najdragocjeniji eksponati su raskošna odjeća, što su je dame i gospoda nosili u svečanim prilikama i smatraju se izvanrednim primjercima tadašnje  izvještačene srednje europske elegancije.

U završnom dijelu muzeja šećemo se među raskošnim ženskim večernjim haljinama. Većina ih je izvezenih šljokicama, jer je početkom 20.stoljeća umjetno osvjetljenje postalo uobičajeno, pa su tako te haljine noću mogle zabljesnuti… Nakon prvog svjetskog rata žene se oslobađaju steznika, što su nekada stiskali njihovo tijelo, te u haljinama počinju tražiti i udobnost.

Utjecaj toga vremena, kada se estetski izgled odjeće počeo udruživati s udobnošću, osjećamo i danas.