Gajna, otok za ugrožene hrvatske domaće pasmine

 

Ljudi koji žive uz rijeke prvo nauče poštovati njezine moći. Nisu sva njezina lica ugodna, a mudri je narod kroz stoljeća naučio i ona najgora iskoristiti za svoju dobrobit. Tako u okolici Slavonskog Broda, u selu Oprisavci, poplava nije nužno loša pojava. Poplavni pašnjakGajna zaštićeno je područje prirode koje uzima naplavne vode rijeke Save, a kad se povuku ostavlja bare i močvare koje hrane jedan bogati životinjski i biljni ekosustav. I to ne bilo kakvih – sve redom rijetke i ugrožene hrvatske pasmine. Uz malu pomoć ekoloških društava i lokalnog stanovništva život tih nevjerojatnih životinja u posljednjih desetak godina buja i zato Gajna s pravom nosi naziv arke ugroženih hrvatskih pasmina.

 

Autorica: Elizabet Škrobo

Snimatelj: Zlatko Sokolović

 

Gajna2a

 

Oprisavci, selo na istoku Hrvatske. Nasip ga brani od rijeke Save. I dok miruje, ona budi strahopoštovanje. A kad podivlja, selo od poplave može spasiti samo -Gajna.

To je naplavni pašnjak, spasonosan za ljude i životinje. Na njemu inače neometano žive autohtone hrvatske pasmine: podolska goveda, posavski konji, crnoglave ovce, slavonske svinje. Močvara u srcu Gajne hrani i ribe i ptice. O svima njima više od dvadeset godina skrbi lokalno ekološko društvo.

ŠIMO BENEŠ iz brodskog ekološkog društva pokazuje: ˝Mi smo ovu ovdje baru produbili i posadili ovu vegetaciju. Prije na ovom području nije bilo nikakvih drvenastih biljki, jer je bio toliki broj goveda da su sve pojele.˝

 

Gajna3a

Nekad mnogobrojna, nedavno je postala kritično ugrožena vrsta. U cijeloj je Hrvatskoj bilo preostao samo desetak primjeraka. To genetsko blago Ekološko društvo je odlučilo sačuvati. I u selu su se našli partneri za uzgoj.

Sedamnaest stočara danas skrbi za rastuća stada. Podolska goveda cijelu godinu provode na pašnjaku, pa su otporna na sve vremenske uvjete. Ivica ovako nastavlja tradiciju predaka: još uzgaja i komercijalne krave, ali htio bi imati samo podolska goveda.

IVICA KOVAČEVIĆ objašnjava: ˝Što se tiče  ženske teladi to ostaje sve za daljnji rasplod zato što je podolac jedna od najugroženijih pasmina goveda, a muška telad ide na klanje, meso je izvrsno. Ide sad na brendiranje tog mesa da bude prepoznatljivije.˝

Ovakvo krdo se samo obnavlja i čovjek mu u biti nije potreban. Ipak, uzgajivači ulažu mnogo truda – svakodnevno obilaze i hrane životinje koje bi bez toga potpuno podivljale.

 

A upravo dašak divljine u slavonsku savanu privlači posjetitelje. Projekt Škole u prirodi dovodi školsku djecu u ovaj vrt starih pasmina.

Gajna4a˝Baš mi se ne sviđa zato što ih ljudi više ne drže, izumrlo je sve, zbog današnje tehnologije više se nitko ne bavi poljoprivredom i ratarstvom, jedino ovdje na Gajni možemo vidjeti takva goveda˝, kaže dječak LOVRO VIČIĆ.

Gajna je nedavno postala i dio velike europske zajednice pašnjačkih zajednica. Tijekom 2016. su u Bruxellessu pokušali skrenuti pažnju moćnika na hitnost očuvanja ovakvih prirodnih oaza, koje nude nove razvojne mogućnosti.

IRIS BENEŠ iz Brodskog ekološkog društva tu jasno vidi mogućnosti: ˝To je osnova za turizam, za održivi turizam, održivo upravljanje. Način na koji možete maksimalno iz jednog područja izvući, poštujući sve ono zaštitu prirode i održivi razvoj.˝

Najvažnije je da stručnjaci imaju plan, a domaći živalj volju za suradnjom. Jer Gajna je među rijetkim preostalim mjestima savršenog sklada – gdje je prirodi dopušteno da bude sve što želi u svako doba godine i tako nas uči da njezin iskonski genetički inženjering nema mane.