Moslavina, najstarije naftno područje u Hrvatskoj

 

Na prijelazu središnje Hrvatske i Slavonije nalazi se mikroregija Moslavina jedna od najstarijih naftnih regija u Hrvatskoj. Ime je dobila prema gorju Moslavačka gora (Mons Claudius). Istraživanje, eksploatacija i proizvodnja nafte i plina na ovome je području prisutna  više od 150 godina. Najprije se počela eksploatirati nafta, već u 19.stoljeću, a nešto kasnije i plin. Nagli razvoj naftne industrije započinje nakon Drugoga svjetskog rata, a naročito poslije osnutka INA-Naftalina. Danas, iako su neka od prvobitnih polja iskorištena i zatvorena, a zalihe nafte se smanjuju, uloga koju su nafta i plin odigrali u gospodarskom i socijalnom razvoju Moslavine je nezamjenjiva.

 

Autorica: Zrinka Krešo

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

Nafta2

Gotovo svaki grad u Moslavini – regiji u središnjoj Hrvatskoj, krase svojevrsne industrijske skulpture, tzv. njihalice. To su postrojenja za crpljenje nafte. Njihovi kljunovi upućuju na to da smo na naftonosnom području. Jedna  se čak nalazi u neposrednoj blizini kuća u Ivanić Gradu i još je aktivna.

Desetak kilometara od urbanog središta  drukčija slika – svako malo neka njihalica i bušotina…To je područje Savske potoline s brojnim bušotinama. Podijeljeno je na naftna polja koja se prostiru od Dugog Sela do Novske. Na sjeveru je omeđeno Moslavačkim gorjem, a na jugu rijekom Savom. ZORAN BONJAJ, inženjer naftnog rudarstva i direktor regije Srednja Hrvatske u kompaniji INA kaže: ˝Nafta je migracijski krenula prema Savi, gdje je zarobljena u tzv. zamke, znači, gdje je nepropusna krovina i podina ostala zarobljena kroz stoljeća dok je nismo pronašli.˝

Stružec je najveće naftno polje u Moslavini. Njegovo bogatstvo eksploatirat će se sljedećih nekoliko generacija. Ondje je pedesetih godina prošlog stoljeća otkrivena prava žila ˝crnoga zlata˝. No treba imati na umu da počeci naftne industrije u Hrvatskoj nisu bili laki.

Nafta3

Legendarna priča o Stružcu kazuje da su, nakon četiri bušotine s lošim rezultatima crpljenja nafte, gotovo odustali od istraživanja ovog područja. Peto je bušenje bilo sretno, sjeća se inženjer Bonjaj: ˝Onda su se dva inženjera okladila. Jedan je rekao da neće ništa biti, a jedan je rekao da će biti. I ustvari na sljedećoj bušotini su pronađene komercijalne količine nafte na polju Stružec.˝

Državna tvrtka Naftaplin osnovana je 1952. Već u prvoj godini imala je 1600 radnika. Mnoga su sela doživjela procvat. Ljudi su se zapošljavali u raznim sektorima: bušenje, remont, održavanje….

Selo Gojlo, u blizini Kutine, zahvaljujući ovoj traženoj sirovini bilo je vrlo razvijeno. Smatra se prvim većim ležištem nafte, čiju je proizvodnju 1941. pokrenula tadašnja njemačka vojska. Nakon rata Gojlo je postalo prava industrijska zona…

˝Od 45. počinje izgradnja zgrada, škole, uređenje mjesta. Tu nema kakvog zanata nije bilo. I postolara i pekara i slastičara, kovača, varioca, bravara˝, sjeća se ANTUN DRAGOŠEVIĆ.

Selo je zamrlo kad je 1965. ugašena proizvodnja. Budući da je sirovine bilo sve manje, ovo je naftno polje zatvoreno. Ovdje je njihalica danas samo svojevrsni spomenik prošloga vremena. Postavili su je Antun, koji je radni vijek proveo na bušećem tornju, te MARKO ROGAR, koji još pamti slavne dane rodnog mjesta: ˝Mi stariji mi to zovemo drugačije… Ja nikad ovu ulicu ne zovem kako se zove, već je kao i svi drugi zovem starom. Broj 4 je bio nekada centar. Tu više nitko to ne zna, da je ovo centar Gojla. Najbliža bušotina je imala broj 4.˝

Nafta1

Naftna povijest ovoga kraja puna je zanimljivosti. Za razliku od današnjih modernih postrojenja, u kojima strojevi obavljaju većinu posla, u 19. stoljeću, kada je nafta otkrivena u Moslavačkom gorju, vadila se doslovno kantama. Rudaru Martinu Hermannu 1855. dodijeljena je prva koncesija za eksploataciju nafte. Tako se okno ili bunar ˝Martin˝ u blizini Mikleuške smatra najstarijim izvorom nafte u Moslavini.  Pogon je radio od 1865. do 1943. Dugi niz godina upravo se ova nafta izvozila u Beč, gdje se upotrebljavala za uličnu rasvjetu…

Inače, u narodu je nafta poznata pod nazivom paklina, ili pekel, što znači pakao. DRAŽEN KOVAČEVIĆ to ovako objašnjava: ˝Narod je, budući je nafta crna, povezivao ju s paklom. I govorio da je to jedan od otvora u pakao. Mjehurići koji se pojavljuju u prirodnom izvorištu, govorili su da to uzdišu grešne duše u paklu.˝

Sigurno je doista bilo pakleno u počecima istraživanja i eksploatacije nafte. Uporaba nafte od početaka do danas je nevjerojatna koliko i raznovrsna. Prije se upotrebljavala kao kolomaz te za uličnu rasvjetu, dok bi danas prizor mobilnih kljjnastih skulptura uz autocestubez nje bio nezamisliv.