Tvrđava Gyula – srednjovjekovni dragulj

 

Jedna od mađarskih graničnih utvrda je u Gyuli koja je u u pogibeljnim vremenima služila kao štit protiv neprijateljskih upada. U južnoj Panoniji nema još jedne takve građevine koja bi vjernije zrcalila osobitosti srednjovjekovnog graditeljstva. To se može zahvaliti tomu što su joj u XIX. i XX. stoljeću popravili ruševne dijelove i tvrđavu nisu preuredili ni u kakve moderne svrhe. Povijest 600-godišnje tvrđave u Gyuli posjetitelji mogu upoznati iz bogate zbirke izložbenih dvorana.

Autorica: Zsuzsa Sári

Snimatelj: László Szögi

 

castle of gyula2

 

Jedina nizinska, gotička tvrđava sagrađena od opeka koja je ostala sačuvana u srednjoj Europi je ovaj u Đuli. Prvi pouzdani podatak o njoj je taj da je 1445. godine posvećena njena kapela. Bedem tvrđave stoji na kamenoj podlozi debljine dva metra, što se zbog močvarnog terena moralo postaviti na debele hrastove stupove zabijene u glinu. Jedan turski putopisac nije slučajno usporedio Đulu s Venecijom.

Dr. CSABA NÉMET, povjesničar kaže: “Ako obiđemo tvrđavu vidimo da gradski bedem prekidaju veliki balkoni. Dakle, nije se radilo o jednoj jezgrovitoj utvrdi nego o građevini koja osigurava ugodan velikaški boravak, koju bih prije nazvao palačom.

Tek u kasnijem razdoblju, kad se pojavljuju Turci, počinju jednu njenu noviju pregradnju i proširenje. Ovu razinu izgrađenosti koju vidimo danas građevina je dostigla oko 1500-te godine. S tom razlikom što trebamo zamisliti i vanjski bedem, od kojeg je ostao samo komad od pola metra, do visine koljena.

U Mađarskoj nismo navikli da se tvrđava može sagraditi i od opeka. Klasična tvrđava je na vrhu brda, na stijenama, građena je od kamena. Ali ovdje bi se kameni materijal mogao dovesti iz prilično udaljenog gorja Bihar, ili podbrđa Arada, što bi poskupjelo troškove. Zato su odlučili da će umjesto toga sagraditi je od opeka pečenih u samom mjestu.

castle of gyula6

 

Malo tko zna da u tvrđavi u Đuli postoje takvi gotički, svjetovni unutarnji prostori iz doba Zsigmonda koji su netaknuti, kaže Dr. CSABA NÉMET te dodaje kako i danas izgledaju onako kao onda su ih sagradili:

Ovdje smo izložili grbove vlasnika tvrđave, odnosno obitelji povezanih s njima. Nasuprot vratima je grb obitelji Maroti, grb s vučjim zubima. Prema predaji predak obitelji je golom rukom izbio četiri zuba jednom vuku i to su urezali u grb.

Na izložbi muzeja tvrđave mogu se pronaći i uspomene 129-togodišnje turske vladavine.

Vrata su pred svakim posjetiteljem otvorena. Šetnja u više od šestotina godina staroj građevini posjetitelje mami na osobito putovanje kroz vrijeme.

MALGORZATA JANUSZ, poljska turistkinja puna je dojmova:  Imamo osnovu za usporedbu jer i u Poljskoj odlazimo u tvrđave. Kako vidim, i izloženi predmeti su veoma slični. I po tome bismo mogli pomisliti da su korijeni poljsko-mađarske povijesti u izvjesnom smislu zajednički.

1964-te u unutarnjem dvorištu tvrđave započeo je rad Kazalište u tvrđavi Đule. Među raznolikim predstavama svoje mjesto redovito dobiva i festival jazza.