Na svojoj zemlji

 

Tematski put filma “Na svojoj zemlji” oblikovali su radna grupa Društva Bačka baština i Mjesna zajednica Grahovo pored Bača. Povezuje baštinu prvog slovenskog zvučnog cjelovečernjeg filma s prostorom Baške grape (Bačka jaruga), njenim stanovnicima i njihovom poviješću. Domaćini su ponosni i točno znaju gdje su snimljene pojedine scene, koje su na putu označene tablama.  Sada već kultni film kod kuće je doživio veliku popularnost, a 1949.godine prikazan je i na filmskom festivalu u Cannesu, gdje je vladalo veliko zanimanje međunarodne javnosti za partizansku tematiku. 

 

Autorica: Vesna Teržan

Snimatelj: Artur Rutar i arhivske snimke RTVSLO

 

Baska Grapa (6)

 

Od donjih Bohinjskih gora na sjeveru do Cerkljanskih brežuljaka na jugu proteže se  slikovita Baška grapa. Razigrani krajolik s brojnim uskim, u vapnenac usječenim bočnim tjesnacima, obrastao je raznim zaštićenim biljem.

Najznamenitija od tih biljaka je endemit iz roda merinki (Moehringia villosa,  slov. kratkodlaka popkoresa), koje se može naći i u tjesnacu Driselpoh.

Trideset kilometara duga dolina također je i etnološki i povijesno zanimljivo područje.

Na ovom području neposredno uz granicu s Italijom za vrijeme drugog svjetskog rata odvijale su se teške borbe uz fašistički teror nad stanovništvom.

Manje od dvije godine nakon oslobođenja u Bašku grapu otišla je filmska ekipa, kako bi snimila film o događajima tijekom rata.

O borbi Primoraca za slobodu i priključenje Titovoj Jugoslaviji scenarij je napisao Ciril Kosmač, a film je režirao mladi France Štiglic. Film je nazvan “Na svojoj zemlji”(Na svoji zemlji) i prvi je slovenski zvučni cjelovečernji film. U Grahovom je u spomen na film postavljen čak spomenik. 2012. mu je posvećena i tematska staza, što povezuje krajolik, sela i domaće stanovnike s nastajanjem filma i filmom samim pomoću točaka, s kojih se rasprostire lijepi pogled.

Baska Grapa (4)

Polazišna točka staze je memorijalna soba u mjestu Grahovo, gdje je dokumentirano nastajanje filma.

Ekipa se za vrijeme snimanja zbližila s domaćim stanovništvom. Tako je maskerka Mara Kralj za vrijeme pauza portretirala domaćine, pa i našu sugovornicu Mari Florjančič.

Prisjeća se MARI FLORJANČIČ, stanovnica Koritnice: “Kada se snimao film, prihvaćali smo ga kao stvarnost, jer smo i sami doživljavali  napade, smrt, strijeljanje … Bilo je svega.  Film je bio dobar. Štiglic je bio dobar za takve stvari.”

NADJA VALENTINČIČ FURLAN je autorica tematske staze na tu temu i pokazuje njezine najvažnije točke: “Ovdje je snimljena najpoznatija antologijska scena – Izut ću se, jer posljednji puta hodam po svojoj zemlji. Činilo nam se da je dobro naglasiti ovu točku iz dva razloga. Na prvom mjestu zato što je to doista značajna scena u filmu, a na drugom jer je ta točka razmjerno sačuvana u odnosu na stanje u godinama 1947/48, kada se snimao  film.”

Baska Grapa (5)

Tematska staza povezuje sedam točaka, raspoređenih po padinama uz dolinu rijeke Bače i u samoj dolini, iznad mjesta Grahovo i Koritnica, kuda nas dalje vodi gospođa VALENTINČIČ FURLAN: “Sada smo na mjestu gdje je u filmu bio miniran most i ranjen partizan Sova. U stvarnosti tijekom drugog svjetskog rata taj most nikada nije bio miniran, nego je miniran bio jedan drugi most, koji je manje filmski. Kada je ekipa birala lokacije za snimanje, odlučeno je da će u filmu bolje djelovati ovaj lijepi monumentalni most.”

Gradnja željezničke pruge kroz Bašku grapu nije bila jednostavna. Započeta već 1901. i njena trasa prati staru stazu, koja je povezivala Posočje s Gorenjskom.

Upravo na toj točki filmskog pogleda u uvodnim scenama kada se izgovaraju slavne prve slovenske filmske riječi: “Stane, pogledaj ju, našu jarugu! Baška grapa!”

Razumije se, mještani su ponosni na tu činjenicu, no prije svega film “Na svojoj zemlji” značajan je dio kulturne povijesti Baške grape i cijele Slovenije.