Palazzo Labia

 

Moćna i velika plemićka obitelj španjolskoga podrijetla… Jedan od najslavnijih mletačkih slikara… Sve je to Palača Labia – taj dokaz sretnoga suživota umjetnosti, povijesti i kulture s jedne strane, a s druge tehnologije, napretka i komunikacije. Jer u Palači Labia već je godinama sjedište RAI-a za cijelu pokrajinu Veneto.

 

Autor: Luigi Zannini

Snimatelj: Francesco Montenero

 

PalazzoLabbia

 

Mletačka je palača nastala između 1745. i 1750. u gradskoj četvrti Cannaregio, prema projektu arhitekata Andree Cominellija i Alessandra Tremignona, a po narudžbi obitelji Labia. Ona je podrijetlom iz Katalonije, ali od doseljenja 1646. pripada najvišem mletačkome plemstvu.

To je veleban primjer barokne umjetnosti s tri impozantna, raskošno izvedena pročelja od istarskoga kamena. Dva pročelja gledaju na Cannaregio i na Kanal Grande, a treća na Poljanu Svetoga Jeremije.

Palača je vrijedna i jedinstvena zbog svojega ciklusa fresaka, nastalih vjerojatno između 1746. i 1747., koje posve pokrivaju zidove i strop – osim, dakako, vrata, prozora i plesne dvorane, koja je gotovo kvadratna. To je djelo velikoga slikara Giovan-Battiste Tiepola  u scenografiji emilijskoga slikara Gerolama Mengozzija. Mnoštvo likova pokreće tu neulovljivu arhitekturu, zato je sve ustreptalo od života.

 

Palazzo Labbia 4

Na stropu junak jašući na konju Pegazu goni vrijeme. A na dva zida jedna je od najslavnijih ljubavnih priča iz antike: o rimskome vojskovođi Antoniju i o egipatskoj kraljici Kleopatri. Na zapadnom je zidu velika freska o susretu dvoje zaljubljenih. I neki lik – možda Paolo Antonio Labia ili neki od naručitelja Tiepolovih remek-djela. A na istočnom je zidu raskošna Kleopatrina gozba na trijemu sa sviračima koji uveseljavaju tu scenu.

U susjednoj dvorani, Dvorani zrcala, čekaju nas Zefir i Flora, još jedno vrhunsko djelo Gianbattiste Tiepola, koje se ističe živim bojama. Ta je freska nastala istodobno kad i one u salonu.

A na prvom katu palače, neke druge dvorane podastiru svoje tajne. Neke nas upoznaju sa šest vrijednih goblena naslovom “Priča o Scipionu“, koje su briselski tkalci izradili 1652. za uglednu mletačku obitelj Zane.

 

Vodi nas šef uredništva RAI-evog Dnevnika GIOVANNI STEFANI: “Evo nas u televizijskoj režiji. U ovoj prekrasnoj staroj mletačkoj palači upada u oči sretan suživot vrijedne umjetničko-povijesne kulturne baštine i najnovijih tehnologijskih postignuća najsuvremenije televizijske tehnike.“

Palazzo Labbia 1

Kao u svakom TV centru diljem Italije, ovdje se radovito proizvode televizijske vijesti i dnevnici, a oni koji proizvode sve te razne “sporovozne“ i “brzovozne“ emisije vode računa o poštovanju i o zaštiti kulturno-spomeničke baštine.

Palača je pružila gostoprimstvo televizijskim djelatnicima još 1970., a proizvodnjom koja pokriva cijelu regiju Veneto, i ne samo nju, ovaj se televizijski centar nadaleko ističe i svrstava među najuzornije europske televizijske centre.

Jako je važno što u ovome gradu, koji se sve više okreće turizmu, postoji upravo takva sinergija između umjetnosti i tehnologije – između ljepote i budućnosti, povijesti i rada – vrijednoga rada svakoga dana i svakoga sata u toj drevnoj mletačkoj palači nad kojom, tijekom dugih stoljeća, vjerno bdiju velikaši iz porodice Labia, dostojanstveno uokvireni u svojim prestrogim portretima.