Kulturno središte europskih svemirskih tehnologija (KSEVT) u Vitanju

 

Za Vitanje, mjestašce u podnožju pohorskog masiva, do nedavno nisu čuli niti mnogi Slovenci. A upravo ovdje započinje prapovijest tako prijelomnih tehnoloških proboja, kakav je komunikacijski geostacionarni satelit i nadahnuće za klasične filmove s područja znanstvene fantastike, poput 2001: Odiseja u svemiru. Iz Vitanja naime potječe obitelj majke pionira svemirskih tehnologija Hermana Potočnika Noordunga. U njegov spomen u Vitanju je otvorena jedinstvena ustanova KSEVT,  futurističko Kulturno središte europskih svemirskih tehnologija.

 

Autorica: Polona Balantič

Snimatelji: Mišo Čadež, Matjaž Horvat

 

Vitanje3

Pogled s obližnjeg brežuljka: usred gotovo seoske sredine možemo vidjeti srebrni tanjur. Oblik objekta je izvedenica iz predodžbe o svemirskom brodu, zbog koje se Herman Potočnik Noordung 1928. godine  upisao među pionire svemirskog inženjerstva. Upravo je spomenuta vizija objekta za boravak u svemiru i središnja točka izložbe 100 monumentalnih utjecaja.

BLAŽ ŠEF, glumac i vodič kroz izložbu u KSEVT, govori posjetiteljima: “Stotinu monumentalnih utjecaja  je zato, jer je u njegovoj knjizi točno 100 skica, što ih je sam svojom rukom nacrtao. To je bio još jedan od njegovih brojnih talenata, koji mu je  pomogao u izražavanju vlastitih zamisli. Trodjelna geostacionarna postaja, smještena u geostacionarnoj orbiti  – tri dijela – glavni kotač za boravak … Ovo sve su skice iz njegove knjige – kotač za boravak, solarna elektrana, opservatorij.”

Prva stalna izložba u KSEVT-u, Kulturnom središtu europskih svemirskih tehnologija, govori o znanstvenicima koji su utjecali na Potočnika, kao i o onima, koje je obilježila njegova revolucionarna knjiga Problem vožnje po svemiru. Među njima je i Wernher von Braun, koji je za naciste razvio prve balističke rakete, a kasnije je nadzirao razvoj raketa, koje su odvezle prvog čovjeka na Mjesec. Upoznajmo se i s malo poznatim, ali zapanjujućim činjenicama o tehnološkom razvoju Pule, Potočnikovog rodnog grada.

Vitanje1

Kazališni režiser DRAGAN ŽIVADINOV,  koji se već godinama u svojem radu bavi Noordungom otkriva: “U Puli su bili zrakoplovi, hidroavioni, u Puli su imali signalizaciju… U Puli je bilo 7 kinematografa, ukratko Pula je bila jedno od šest svjetskih središta visoke tehnologije.”

Upravo Živadinov, zajedno s dizajnerom Mihom Turšičem i slikaricom Dunjom Zupančič, bio je pokretač KSEVT-a. Naglašava da je Potočnik ne samo kao znanstvenik, nego prije svega kao čovjek s pravim vrednotama, idealan uzor za ustanovu, koja u istraživanju svemira želi povezati znanstvenike i umjetnike. Taj je program u KSEVT-u  dobio naziv kulturalizacija svemira.

DRAGAN ŽIVADINOV to ovako objašnjava: “Herman Potočnik Noordung je značajan zbog toga jer u svojoj knjizi u zaključku doslovce kaže da su svemirska znanost i raketna tehnologije u velikoj opasrnosti da budu korištene u vojne svrhe. A to se i dogodilo – militarizacija svemira neprestano je prisutna u znanosti o svemiru.”

U duhu suradnje nastao  je i KSEVT. Zgradu su naime zajednički koncipirala četiri arhitektonska biroa. Projekt ima i podršku Europske unije, suradnika Nase i ruskog svemirskog programa. 

Vitanje2

Tako je prilikom otvaranja Kulturnog središta europskih svemirskih tehnologija Vitanje pozdravne riječi uživo uputio čak Jurij Malenčenko, kozmonaut sa Međunarodne svemirske postaje.

Iz Rusije je za prvu izložbu poslan muzejski original prvog satelita Sputnika i dragocjenog svemirskog odijela Orlan.

Već tijekom prvih mjeseci KSEVT je posjetilo više od 10.000 ljudi, među kojima mnogo stranaca. Ubrzo bi tamo već trebali početi raditi i prvi studenti post doktorskog studija. Koliko su Potočnikove ideje bile iznenađujuće, postajemo uvijek iznova svijesni uz prizore iz Kubrickove Odiseje u svemiru. Gledajući ih možemo samo sanjati o danu, kada će rotirajući kotač za boravak ljudi postati stvarnost.