Planinarski savez Slovenije slavi 120 godina

 

Slovenci se vole pohvaliti da su narod planinara, jer je gotovo dvije trećine slovenskog teritorija brdovito područje, a u planine redovito zalazi čak 15 posto stanovnika Slovenije. O sigurnom i ugodnom boravku onih, koji zalaze u planine, brigu vodi Planinarski savez Slovenije, koji ove godine slavi 120 godina svog djelovanja i jedna  je od najvidljivijih slovenskih društvenih organizacija.

Autor: Miro Štebe

Snimatelji: Milivoj Papič, Janez Ule, Silvo Plavec 

 

120 let planinske zveze Slovenije2U prošlosti su u slovenske planine u slobodno vrijeme, za zabavu, zalazili prije svega stranci, osobito Nijemci. Oni su gradili njemačke planinarske lokalitete i uredili  njemačke planinarske staze. A želja ljubitelja prirode bila je da domaće planine približe i slovenskim ljudima, pa je prije 120 godina osnovano Slovensko planinarsko društvo. Inicijatori osnivanja vjerojatno nisu planirali da će  njihovo društvo prilično brzo prerasti u snažnu, vrlo razgranatu organizaciju, u koju je sada učlanjeno čak  277 planinarskih društava.

BOJAN ROTOVNIK, predsjednik Planinske zveze Slovenije, kaže: “Spadamo među najstarije organizacije u Sloveniji. Bez obzira na to što sada djelujemo već u petom društvenom sistemu, još uvijek smo među najmasovnijim i najprepoznatljivijim, pa i sadržajno najraznolikijim organizacijama u Sloveniji.”

U planinarski savez učlanjeno je gotovo 60.000 članova, od toga gotovo trećina mladih, hvali se s razlogom potpredsjednik Planinske zveze BORUT PERŠOLJA: “U organizaciji imamo i 177 planinarskih domova, 9000 kilometara planinarskih staza, o kojima vode brigu naši markacisti, 1700 vodiča Planinarskog saveza Slovenije (PZS) i brojne  alpiniste, sportske penjače, čuvare gorske prirode, domare planinarskih domova – dakle široku paletu ljudi, kojima je zajednička prije svega činjenica što jako vole slovenske planine.”

120 let planinske zveze Slovenije5

Slovenske su gore većinom od svijetlog vapnenca, veličanstvene i smionih oblika. Među strmim stijenama vijugaju zelene doline, a na višim položajima pozivaju osunčane planine pune cvijeća i prijazni grebeni. Zbog brojnih dobro održavanih staza i mnoštva planinskih lokaliteta i najviši su vrhovi razmjerno lako pristupačni, no unatoč tome odlazak u planine zahtijeva puno znanja i iskustva. Upravo zato jedan je  od temeljnih zadataka Planinarskog saveza obrazovanje. Ono se odvija na svim razinama – postoji čak 25 različitih programa obrazovanja, a najstručnije i najdetaljnije je u nastavnom centru Planinarskog saveza u Bavščici.

BORUT PERŠOLJA izdvaja iz bogat povijesti: “Prvi priručnik za hodanje po planinama napisao je Pavel Kunaver 1921.godine. Od tada dalje imamo tradiciju slovenske planinarske škole, što je obilježava cjelovitost djelovanja u gorama. Pri tome su vrlo naglašene briga o zaštiti gorske prirode i pomoć čovjeku u planinama.” 

U slovenskim planinama ljude koji se nađu u nevolji požrtvovno spašavaju gorski spasioci, koji su sada inače samostalna organizacija, ali planinarstvo bez njihove pomoći gotovo da i ne možemo zamisliti. Vidljivi dio planinarske organizacije su alpinisti, koji se okušavaju na slovenskim stijenama, a najbolji su sa svojim usponima u najvišim i najzahtjevnijim planinskim masivima u inozemstvu ispisivali povijest svjetskog alpinizma.

120 let planinske zveze Slovenije3

Kada se planinari prilikom jubileja svoje organizacije osvrnu na prijeđeni put, ne mogu previdjeti vidljiv udio članova planinarske organizacije u kulturi, jer su svojim radom obilježili brojna područja kulturnog djelovanja – između ostalog snimili su i prvi slovenski igrani film.

Planinarstvo je doista ušlo u brojne pore života, a posjetitelji gorskih područja, dok zalaze u planine, o tome većinom ne razmišljaju. Posjećuju ih jer su lijepe, veličanstvene i pružaju brojne izazove za ugodno provođenje slobodnog vremena. Nije čudno da je planinarstvo i značajan dio turističkog gospodarstva Slovenije, jer slovenske planine godišnje posjeti gotovo milijun i pol posjetitelja.