Alpska arhitektura nekad i danas

 

O toplini alpskih drvenih prebivališta uvijek se govorilo kao o idiličnoj i uzornoj, upravo zbog korištenja drveta, što u slovenskom građevinarstvu doživljava renesansu. Prije svega mlađi su arhitekti počeli uzimati u obzir i staru regionalnu arhitekturu kao polazište za svoje suvremene kreacije. Odabrali smo tri suvremene zgrade u Gorenjskoj, gdje se na izvorni način isprepliću elementi građevina regionalne arhitekture s novim i istovremeno se koriste lokalni materijali – drvo i kamen. Evo nekoliko primjera gorenjske arhitekture nekad i danas.

 

Autorica: Vesna Teržan

Snimatelj: Andrej Hefferle

 

Iznad Alpa su se naganjali oblaci, spremalo se nevrijeme, a ipak je svaka dolina imala svoje vrijeme. U Zgornjesavskoj dolini iz izmaglice je izronila neobična kuća. Zbog oblika i crne boje drveta, koje je inače tradicionalan građevinski materijal gornjesavske arhitekture,  arhitekti su naišli na otpor domaćih stanovnika, i istovremeno na veliko odobravanje struke, uključujući i međunarodne krugove.

Arhitekti Vanja Gregorc i Aleš Vrhovec proučavali su alpsku arhitekturu i projektirali zanimljivu suvremenu kuću, čije elemente crpe iz tradicije, te ih pretaču u u suvremeni arhitektonski govor.

Nadahnuće su im bili i stare sušare (kozolci) ispred sela Studor na Bohinju. Kozolec, kao gospodarski objekt za sušenje sijena i poljoprivrednih usjeva karakteristika je slovenskog seoskog područja.

 

Nedaleko od Bohinjskog jezera,  u samom selu Studor,  stoji Oplenova kuća, koja govori starim arhitektonskim jezikom. Nedavno je u njoj još živjela obitelj, a danas je u njoj  etnološki muzejski postav. Potječe s početka 19.stoljeća, sagrađena je od kamena, opeke i drveta. To je tipična bohinjska kuća izduženog tipa, u kojoj su udruženi stambeni i gospodarski prostori.

Obnovljene stare tradicionalne kuće samo su dio šireg regionalnog konteksta, iz koga mladi arhitekti crpe nadahnuće za svoje kreacije.

U obližnjoj Staroj Fužini, malom slikovitom alpskom seocetu, koje je dio  Triglavskog nacionalnog parka, vrijede stroga pravila  vezana uz novogradnju i obnovu. OFIS arhitekti ovdje su postavili svoju kuću, pri čemu su poštovani dozvoljene gabarite i volumene, a ipak su dodali neke nove elemente, otvorili su je prema prirodi pomoću većih staklenih površina,  što pružaju lijepe vizure i udoban boravak.  Također se vodi i lijep dijalog s okolnim kućama i regionalnom topologijom kuća.

 

Oba jezera, Bohinjsko i Bledsko su biseri – i kako kažu tamošnji stanovnici, poput dva plava oka slovenskih Alpa.

Uz Bledsko jezero, u turističkom kampu, arhitekti Marjeta Fendre i Peter Ličen projektirali su  G-vile, što oblikuju  eko selo s jedinicama za spavanje, s kadama za tople kupke i zajedničkim sanitarnim objektom. Male kućice za dvije osobe koncipirali su kao drvene šatore po principu starih zaklona šumara, “kožarica”. G -vile s dobrom izolacijom pružaju utočište i zimi, korišteni su prirodni materijali, a prevladava drvo ariša. Uključuju se u suvremeni trend kampiranja nazvan glamping.

Dakle, povratak prirodi, ali u glamuroznom stilu i povratak drvetu, s izazovima što ih samo neki arhitekti prihvaćaju.