Stoljeće i pol idrijske čipkarske škole

 

Idrija se ponosi s više od petsto godina dugom poviješću, usko povezanom s rudnikom žive. Kao u svim većim rudarskim središtima po Europi, i tu su se ljudi osim rudarstvom  bavili i izradom čipke na batiće. Čipkarstvo su nazivali i rudarskom umjetnošću. Ubrzani razvoj grada Idrije u 19. stoljeću, koja je bila drugi grad u Kranjskoj, odmah iza Ljubljane, kumovao je osnivanju čipkarske škole. Ona ove godine obilježava 140 godina neprekidnog djelovanja.  

 

Autorica: Magda Lapajne

Snimatelj: Andrej Hefferle

 

slo-cipka3a

 

Tradicija znanja izrade čipke na batiće u Idriji se prenosila s koljena na koljeno. Prvo organizirano podučavanje izrade čipke na batiće bilo je u Školi ženskih ručnih radova još sto godina prije osnivanja čipkarske škole.

Žene i djevojke su izrađivale čipku, u glavnom za prodaju, i po 14 sati na dan. Čipku su izrađivala i djeca. Zaradom su poboljšavali obiteljski proračun, jer su majstorice čipkarice zarađivale čak više nego rudari. Torbarice su prodavale čipke prije svega na području Trsta.

Najstariji očuvani katalog uzoraka čipki iz 1839.godine prikazuje til čipke na batiće, što su se koristile za ženske marame za prekrivanje glave, i jednostavnije čipke u traci s biljnim motivima tzv. vejevke.

Peter Lapajne još uvijek njeguje tradiciju prodaje čipkarskih proizvoda. S osnivanjem prve trgovine njegovi preci su promijenili razvoj izrade idrijske čipke. Zaposlili su crtača uzoraka i ime idrijska čipka dobilo je svoje mjesto i na međunarodnom tržištu.

slo-cipka5a

Tadašnji gradonačelnik Štefan Lapajne omogućio je školovanje nekim spretnim mladim čipkaricama na Središnjem čipkarskom tečaju u Beču (ZentralspitzenKurs Wien), ustanovi za promicanje i razvoj izrade čipke na batiće u Austro-ugarskoj monarhiji.

Mlada Idrijka Ivanka Ferjančič, koja je prva prošla tečaj, poslana je u Tirol kao putujuća učiteljica izrade čipke na batiće. Učila je tehniku širokog crteža, što je bila udomaćena i u Idriji.

Povodom obljetnice čipkarske škole u Idriji su čipkarice iz sjevernotalijanskog Luserna i mjesta u kojima je podučavala Ivanka, pripremile izložbu. Na nacrtima za održavanje nastave su oznake na njemačkom i slovenskom jeziku. Nakon uspješnog sudjelovanja idrijskih čipkarica na Svjetskoj izložbi u Beču i nakon višegodišnjih nastojanja, u Idriji je 1876.godine konačno dobivena dozvola za otvaranje čipkarske škole. Kao učiteljica izrade čipke na batiće, voditeljicom čipkarske škole imenovana je upravo Ivanka Ferjančič.

Današnja škola još uvijek radi po osnivačkom statutu, prihvaćenom prije 140 godina. Kroz povijest čipkarska škola se morala prilagođavati različitim promjenama, a prije svega na tržištu, koje je zahtijevalo kvalitetnu i tehnički savršenu čipku.

slo-cipka4a
U čipkarsku školu se upisuju djeca prilikom upisa u osnovnu školu. Zadnjih godina upisano je oko 400 djece. Tjedno izrađuju čipku dva puta po dva sata. Program je sastavljen tako da svaki razred ima točno određeno koje tehnike izrade čipke dijete mora naučiti.

METKA FORTUNA, direktorica čipkarske škole Idrija, kaže: ˝U čipkarskoj školi Idrija trudimo se osigurati kvalitetno obrazovanje u vještini izrade idrijske čipke na batiće, čime osiguravamo njeno očuvanje i daljnji razvoj.˝

Sistem podučavanja izrade čipke na batiće danas je pojednostavljen, prije svega kada učenici savladaju osnovne tehnike. Svatko si sam može odabrati uzorak koji mu odgovara, ili izrađivati čipku po vlastitom uzorku.

Pored uzorka je i odgovarajuća međunarodna skala boja, prema kojoj učenici lakše prate pojedine tehnike. Kada učenik usvoji osnovno znanje, može se okušati i u zahtjevnijim uzorcima. Za izradu bogatije čipke učenici treba i do sedamsto sati rada.