Miljenica tršćanskog prirodoslovnog muzeja

 

Po svojim se atrakcijama prirodoslovni muzej, u malome gradu, ne može usporeditir sa slavnim velikim muzejima. Prirodoslovni muzej u Trstu ipak ima nešto što ostali nemaju. U nedavno se otvorenoj novoj zgradi čuvaju sjećanja i čari staroga muzeja iz 19. stoljeća – u zanosnoj atmosferi wunderkammer-a, tipičnoj za metode katalogizacije i izlaganja. No jedan je izložak poseban!

 

Autor: Pieri Piero

 

museum shark4

 

Carlotta (Dragica)  je simpatično ime. Godine 1906. kapetan Morin tako je nazvao tu veliku bijelu psinu dugu pet  i pol metra koju je ulovio u Kvarnerskome zaljevu.

Odmah su je konzervirali i izložili u starome muzeju. Kuriozitet -jer ona je najveća velika bijela psina na sjevernoj hemisferi. Možda i u cijelome svijetu. Navodno je jedna još veća – velika bijela psina u Brazilu ulovljene u Atlantiku prije desetak godina, ali stručnjaci se nisu usuglasili o njezinim pravim mjerama.

Nedavno je velika bijela psina Carlotta posve restaurirana modernim metodama. Stručnjaci kažu da je njezina koža – nakon više od sto godina, zapahnula laboratorije tipičnim ribljim vonjem.

NICOLA BRESSI, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja u Trstu kaže:

“Ta je velika bijela psina dokaz velikih bijelih pasa kojih je nekoć bilo u Jadranu, a sad ih nema. Kad je ulovljen, nije digao veliku prašinu jer je tada bilo normalno uloviti u Jadranu velike bijele psine duge 4-5 metara pa je mjesni list objavio samo vijesticu o tome. To je prevažno i za genetiku velikih bijelih psina iz cijeloga svijeta. Proučavaju je mnogl eksperti iz Južne Afrike i Amerike.“

museum shark2

Muzej ne smijemo brkati s lunaparkom: ushit i zabava ne smiju zasjeniti poučnost.  Maleni muzej ima važnu prosvjetiteljsku ulogu, pa je zato relevantan i za međunarodnu znanstvenu zajednicu.

Antonio je najveći dinosaur Italije, najpotpuniji je u Europi i jedinstven na svijetu. Tethyshadros insularis  znači dinosaur mora Tetis.

Niti u jednome muzeju na svijetu nema dinosaura te vrste.

Osubit je i zato jer su ga prije nekoliko godina našli na Tršćanskome karsu in rigor-mortis, to jest odmah je konzerviran – čim je uginuo.

NICOLA BRESSI, dodaje kako je to važna karika između takozvanih iguanodonta i slavnih dinosaura  rasprostranjenih na teritoriju današnjih  SAD-a: ” To je silno važno jer dokazuje da ovaj dio Jadrana u doba dinosaura nije bio (kao što su mnogi smatrali) more sa samo malko otočića i ponekim kopnom. Moralo je tamo biti većih otoka ili pravih pravcatih kontinenata – koji bi izdržali grdosije takvih dimenzija – koje nisu živjele u vodi. Zato je to važno i za geološku povijest ovih teritorija. ”

museum shark6

Možda  je treći dio Prirodoslovnoga muzeja u Trstu manje spektakularan, ali podjednako važan. Posvećen je evoluciji ljudskoga roda, s osobitim osvrtom na geografiju Srednje-Europe.

Čeljusti  iz Lonche već je 6500 godina, nađena je 1911. u istarskoj špilji. Moderne su metode omogućile da se u donjoj čeljusti  otkrije zubna ispuna  (plomba) od pčelinjega voska. To je najstariji dokaz zubarstva u povijesti čovječanstva i najstarije svjedočanstvo o pčelinjim proizvodima u ovome dijelu Europe.

NICOLA BRESSI, potvrđuje kako Čeljust iz Lonche dokazuje da su tu u pretpovijesti, jer riječ je o kamenom doba, o neolitiku, već bile civilizacije koje su se – ne samo bavile pčelarstvom, nego su i znale kako se pčelinjim voskom sanira karijes.

To očito nismo očekivali od ljudi iz kamenoga doba.