Svijet bez pčela

 

Pčelari i entomolozi diljem Švicarske, zbunjeni su: pčele masovno ugibaju. U Švicarskoj su samo tijekom lanjske zime i proljeća izgubili gotovo pola košnica. Fenomen ne muči  pčelare samo s ekonomske strane, nego su tu i teške biološke posljedice: bez pčela-oprašivačica, ugrožen je život na Zemlji. Dežurni krivac je varoa – taj moljac, grinja ili pregalj koji brzo pohara puno  košnica. On je pravi “pčeloubojica”. No je li on doista kriv za sve? I ljudi i pesticidi uvelike su skrivili smanjenje broja košnica u Švicarskoj. 

 

Autor: Tito Malaguerra

Snimatelj: Daniele Caldelari

 

pcele1

 

Većini  biljaka treba nešto ili netko za transport peluda i oplodnju cvijeta. Mnoge se biljke od pamtivijeka uzdaju u pčele. Daju im za nagradu svoj  nektar.

Čovjek je već odavno naučio dobivati pčelinji med. A čim se upetlja čovjek, tu su problemi. Pčele ugibaju. GUIDO BEFFA, pčelar iz Airola svjedoči: “Ove sam ih godine izgubio 15… Ostadoh bez većine košnica. Sve su nestale, nije ostala ni pčela matica! I druge pčelare muči isti problem. Još nisam shvatio uzrok.”

Pčelari i  biolozi znaju tko je jedan od krivaca: opaki moljac varoa koja se reproducira samo na pčelama! Isisava iz pčela hemolimfu, pčelinju krv. Brzo pohara cijele kolonije. Naglo se širi potkraj 20. stoljeća.

ENRICO CRIVELLI, pčelar iz Coldreria prati mu trag: “Stigao nam je iz Indije, sve nemilo pohara. Nažalost, tu smo uvijek imali probleme… Velike gubitke, 20%, 50%, pa i više! Ipak, sada je moguć suživot s tim moljcem.” GUIDO BEFFA dodaje: “Da, onome tko pazi na varou i odlučuje se na primjerene tretmane… ali bilo bi bolje bez takva suživota.”

pcele4

 

Borba je moguća ako pčelar pazi i rabi organske kiseline koje pčelama ne škode, a varou sliste. Ali nije kriva samo varoa, tvrdi GUIDO: “Nedavnih je mjeseci bilo pretoplo za naše pčele. Počnu se razmnožavati, pa dođe opaka promjena vremena, za mjesec je dana opet ciča zima, jake  kiše, opći zastoj. To dakako nije povoljno.”

Prije nekoliko godina, glavni su krivci za pomor pčela bili ratari i pesticidi. Sad su se promijenili zakoni, insekticidi su manje toksični, rabe ih pomno, bar profesionalci.

RUDY STUDER, vinogradar iz Mendrisia poašnjava: “Voćari znaju stručno rabiti pesticide. Oni tako i rade. Sumnjivi su mi mali vrtovi. Ondje se često ne shvaća kakav je utjecaj nekih tretmana! Ne mare. Mislim da bi oni mogli nauditi fauni, a osobito pčelama! Ti su vrtovi maleni, ali brojni.”

RETO SCHÄRER, pčelar iz Novazzana slaže se s njim: “Ljudi su uglavnom kao mi… Drže na balkonu cvijeće, uzgajaju ružmarin, svoj mali vrt. Vidiš ušenca, kupiš sredstvo koje ga suzbija.

pcele2

Evo, recimo samo 3 žličice stavimo. Djeluje, ali svima je štetno! Svašta imamo među antiparazitima. Kada čitate tekst, uzmite si vremena, pogledajte… Jer se sprijeda ne vidi: otrovan za pčele, otrovan za pčele, otrovan za pčele… Zašto  nam to prodaju?”

Moramo sensibilizirati  potrošače. Hitno je! U švicarskom kantonu Ticino školska djeca masovno posjećuju  proizvođače meda. Tako se više ne boje pčela… A istodobno nauče poštovati  prirodu i pčelice koje nam daju med. No nisu to samo pčele! Još nam mnogo kukaca oprašuje cvijeće. Jadni bi mi bili bez njih.