Hrvatska ide u EU, Pelješac spaja sjever i jug

 

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju počinju veliki problemi za poluotok Pelješac i njegovo stanovništvo. Dosadašnji robni promet kamionima išao  je neumskim koridorom kroz BiH. Od 1. srpnja kamioni će se preusmjeriti na trajektnu vezu Ploče – Trpanj i zatim preko Pelješca prema jugu. Tu nastaju problemi…

 

Autor: Nebojša Stijačić

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

Peljesac2

 

Cesta od Trpnja do Stona teško može primiti i redoviti promet, a kamoli pojačan kamionima i raznoraznim vozilima stranih gostiju za vrijeme ljetne sezone.

Na mnogobrojnim kritičnim dionicama ceste očekuju se veliki zastoji, naročito na uskim prolazima gdje se dva velika kamiona jedva mogu mimoići.

VLATKO MRATOVIĆ, načelnik općine Janjina, iznosi sadašnje stanje: „I sad bez tog pojačanog prometa imamo velike probleme zbog neprilagođene ceste koja prolazi kroz naselja. To će sigurno negativno djelovati na sigurnost ljudi koji žive tu i na sigurnost turista za vrijeme turističke sezone.“

Osnovna škola u mjestu Janjina stoji na samoj cesti. Djeca znaju da ne smiju izlaziti na cestu, već slobodno vrijeme provode u neposrednoj blizini škole ili na igralištu.

Peljesac4

DRAŽENA VUČKOVIĆ, majka jednog od učenika, s razlogom je zabrinuta: „Djeca su uvijek u pratnji roditelja ili nastavnika koji ih doprate do autobusa, ukrcaju ih i roditelji ih dočekaju kod kuće.“

Pelješani se godinama bave marikulturom, turizmom i poljoprivredom. Matko Jasprica bavi se uzgojem ribe već 23 godine. Godišnje uvozi velike količine riblje mlađi iz Francuske. Riječ je o veoma osjetljivom poslu gdje su rizici veliki.

Poduzetnik MATKO JASPRICA je često u neizvjesnosti, jer mu posao ovisi o prometnoj situaciji: „Ja sam danas sa strepnjom išćekivao da li će ovaj šleper sa ribljom mlađi doći na vrijeme ili ne. I pitam se što će se desit za ono vrijeme kad prođe taj prvi sedmi, što će se desit u vrijeme kad se na poluotoku Pelješcu stvori neki prometni čvor i da riba bude kasnila u dolasku sat, dva, pet ili deset sati. To ću morat iskrcavat mortalitete, a ne živu ribu.“

Jedan od važnijih problema je i prijevoz žive stoke što može dovesti do vrlo neugodnih situacija u trajektnim lukama i na samom trajektu.

Obrtnik JOSIP ANTUNOVIĆ kaže: „Pošto ja više puta idem sa živom stokom i sad su rekli da nas više neće puštat tamo sa stokom, a kako ćemo mi na trajektima vozit skupa i turiste i životinje.“

Peljesac3

 

Vatrogasce pak brine što nisu spremni na moguće probleme s prijevozom opasnih i zapaljivih tvari poput kerozina, amonijaka ili nekih drugih. U slučaju požara i panike, zapovjednik DVD-a Trpanj IGOR ŠUNDRICA stranim gostima poručuje: „Molio bih ovim putem da ne srljaju, ne bježe glavom bez obzira, da nam baš u tom momentu ne naprave to da zakrče put s jedne i druge strane, požar dolazi zbog bilo čega, ili šumski ili akcident, ili zbog bilo kakve situacije ne možemo proći.“

I naravno, svi se slažu i priželjkuju kao jedino rješenje izgradnju Pelješkog mosta. Time bi se izbjegao promet preko Pelješca i omogućila sigurnost ljudi i nesmetani razvitak poluotoka.