Solčavsko – očaravajući krajolik Karavanki

 

Na sjeveru Slovenije pod visokim vrhovima Kamniško-Savinjskih Alpa i Karavanki rasprostire se jedna od posebnosti krajolika koja najviše očarava – Solčavsko. To je područje s najvišim položajima seoskih domaćinstava na području Slovenije i pripada među najstarija autohtona naseljena područja u slovenskim Alpama. Stanovnika je inače malo, ali su njihova seoska domaćinstva među najvećima u Sloveniji.

 

Autorica: Alenka Bevčić

Snimatelj: Vlado Draškovič

 

solcavsko1

 

Solčavsko je područje triju dolina: Logarske doline, Robanovoga i Matkovoga kuta. Unatoč tomu što su to vrlo zatvorene i od prometnih putova udaljene doline, pružaju mnoge mogućnosti. U godini dana ovo područje posjeti više od 120 tisuća turista, a s otvaranjem Centra Rinka u selu Solčava prije dobre dvije godine, dodatnu su šansu za razvoj u dopunskim djelatnostima našli i seljaci iz udaljenih planinskih seoskih domaćinstava.

Seosko domaćinstvo Matk na nadmorskoj visini od 1165 metara pruža pogled što oduzima dah na najmanje poznatu od triju dolina na Solčavskom – Matkov kut (Matkov kot). Obitelj Matk na strmoj padini gospodari stoljećima. Glavna djelatnost ovog seoskog domaćinstva je prerada kvalitetnog planinskog drva, prije svega ariša, što je prepoznatljiva zaštitna marka područja. Imaju i nekoliko goveda i ovaca, a zadnjih su godina kod njih u goste dobro došli i posjetitelji.

KLEMEN MATK prati povijest kraja: “Na Solčavskom seosko stanovništvo već više stoljeća živi u gotovo istim okolnostima. U posljednje vrijeme sam dobio podatak iz 1540. godine, s približno istim statusom životinja po pasminama kao i danas, tako da se gospodarenje ovdje vrlo malo mijenja.”

solcavsko2

Na Solčavskom području veličine od čak 102 kvadratna kilometra u selu Solčava i u zaseoku Podolševa te u osamljenim gorskim domaćinstvima, razbacanim po strmim padinama, živi samo 540 ljudi. Seoska su domaćinstva za slovenske prilike natprosječno velika jer zauzimaju po više od sto hektara. Visoko iznad triju dolina, do kojih je moguć samo jedan pristup, a gotovo su sa svih strana zatvorene planinama visokim i po više od 2000 metara, mogućnosti za preživljavanje su teške.

Kao dodatni impuls da se stanovništvu ovog područja, koje se ponosi s više od stotinu prirodnih ljepota, pomogne u uvođenju dopunskih djelatnosti u seoskim domaćinstvima i lakšem preživljavanju, prije dvije godine u središtu Solčave otvoren je Centar Rinka.

ALOJZ LIPNIK, gradonačelnik općine Solčava, kaže: “Od kada je otvoren Centar Rinka, broj ovih dopunskih djelatnosti raste i puno o tome govori podatak da zapravo imamo više od 40 ugovora s dobavljačima s ovog područja, većinom od domaćeg stanovništva iz Solčave, a razumije se da smo otvoreni i za širu okolicu.”

Otvaranje centra potaknulo je i ponovno oživljavanje starih obrta, kao što je na primjer filcanje, najstarija tehnika prerade vune. Solčavske žene tako izrađuju tradicionalne proizvode kao što su papuče ili šeširi, pa i modernu odjeću i nakit. Koriste se samo vunom autohtone slovenske ovce jezersko-solčavske pasmine, na koju su ponosni jer je to najbolja vuna za filcanje.

Centar Rinka je i informacijski punkt za posjetitelje s multimedijskom sobom i stalnom izložbom o ljepotama i životu na Solčavskom. U izložbeno-prodajnoj galeriji u ponudi su proizvodi iz kućne radinosti, karakteristični za ovo područje, od vune, drva te domaće kulinarske poslastice. A posebna je i arhitektura centra jer zgrada svojim vanjskim izgledom odskače od ostatka sela.

solcavsko3

MARKO SLAPNIK voditelj je Centra Rinka iz Solčave, o kojemu kaže: »Vrlo je zanimljiva ova drvena fasada Centra Rinka, napravljena od domaćeg ar”ševa drveta, posječenog u pravo vrijeme za mjesečevih mijena, što je raslo ovdje na više od 1000 metara iznad mora, a u objekt su ga ugradili domaći majstori s pomoću vlastitog znanja. Kako na vanjštini, tako i u unutrašnjosti centra vidljivo je da smo s arhitektima, koji su kreirali i ovaj centar Rinka, nekako pronašli dobar zajednički jezik, što potvrđuju i brojne nagrade za arhitekturu.”

Izuzetno očuvana priroda Logarske doline, Robanova i Matkova kuta (Matkov kot) zaštićena je i projektom Natura 2000, a 2009. godine ovo je područje dobilo i prestižni naziv Europska destinacija izvrsnosti – kao turističko područje gdje se primjerno vodi briga o održivom razvoju i očuvanju ugroženih vrsta u prirodi.