Muzej ulične umjetnosti

 

Oslikavanje fasada i gradskih zidova urbani je trend oživljavanja dehumaniziranih betonskih prostora. Zidne slike, murali priznatih umjetnika ukras su i simbol mnogih svjetskih gradova. U Zagrebu se za to brine udruga za promicanje kulture Centralna jedinica. Rezultat njihova rada je Muzej ulične umjetnosti. U godini prijema Hrvatske u Europsku Uniju, pokrenuli su prigodan projekt nazvan “Recover the Streets“ u kojem sudjeluju gradovi: Köln, Zaragoza, Toulouse i Besançon. Stvorili su mrežu festivala unutar koje razmjenjuju umjetnike i njihova iskustva. Tako će zagrebački Street Art sa ulica preći u pravi muzejski prostor. Slijedi priča o ideji koja je bila dovoljno uporna da postane stvarnost.

 

Reporter: Nebojša Stijačić

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

 muzej ulicne umjetnosti1

Polazeći od nezadovoljsva, koje većina mladih osjeća živeći u gradskom sivilu, rodila se inicijativa za Muzejom ulične umjetnosti. Pokrenula ju je neprofitna udruga Centralna jedinica, sa svrhom oživljavanja zagrebačkih depresivnih, betonskih četvrti. Njihov prvi projekt bio je  2009. “Novo lice Branimirove ulice”. Tako je jedna od  najsivijih zagrebačkih prometnica dobila boju.

Ivana Vukšić direktorica je Muzeja ulične umjetnosti, koja pamti prve korake: “Inicijalna ideja je bila dovesti umjetnost na ulice. Smatramo da je važno da je umjetnost dio svakodnevice i da je danas ona zbog raznih razloga zapostavljena. Nakon Branimirove smo projektu htjeli dati još jednu širu dimenziju i onda smo se odlučili raditi ovu akciju u Novom Zagrebu.”

Novi Zagreb čine velike betonske četvrti, često nazvane “velikim spavaonicama”. Upravo zato je drugi projekt udruge “Centralna jedinica”  bio oslikavanje naselja Dugave.

muzej ulicne umjetnosti2

Ljudi su u početku bili nepovjerljivi. Prije nisu imali priliku vidjeti ovakvu vrstu umjetnosti u Hrvatskoj, jer je ovo prvi projekt koji je osim klasičnih grafita doveo uličnu umjetnost u Zagreb. Ali kad su nastali prvi crteži, počeli su prilaziti i razgovarati s umjetnicima i na kraju ih pozivati da naprave nešto baš na njihovoj zgradi.

Jedna od važnih dimenzija Muzeja ulične umjetnosti jest građanska inicijativa kojom Centralna jedinica pokreće i spaja ljude.

Danas Ivana Vukšić može biti zadovoljna: “Projekt je bio više nego uspješan. Omogućili smo da u Dugave dođu ljudi koji tamo nikad nisu bili. Jer ako nemate nekoga tko vam tamo živi, nemate razloga doći u taj kvart. Mi smo upravo to donijeli u Dugave, razlog da ih netko posjeti i tamo nešto novo doživi.”

Nakon Dugava više od trideset domaćih i stranih umjetnika oslikalo je susjedno naselje Siget. Time su se povezali Dugave, Siget i Muzej suvremene umjetnosti koji je u trećem naselju u nizu – Središću.

muzej ulicne umjetnosti4

Ova je inicijativa posebna i po tome sto je izazvala pozornost gradske uprave. A to znači veoma važnu i prijeko potrebnu financijsku potporu.

Pročelnik gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport Ivica Lovrić govori zašto je tomu tkao: “Muzej ulične umjetnosti kao jedan od projekata nezavisne kulture u gradu Zagrebu je jako dobro popraćen i prepoznat i od Viječa za urbanu kulturu grada Zagreba. Ono što mi možemo vidjeti u ovom projektu prije svega da se otvori prostor za jednu novu dimenziju prezentacije umjetnosti u samom gradu.”

A Ivana Vukšić dodaje: “Mislim da je za ovaj projekt izuzetno važno da je dobra komunikacija između Grada i organizatora, jer se puno može zajedničkim snagama napravit. Mene konkretno zanimaju jako svi oni prazni dućani u Ilici u centru grada, gdje bi se moglo napravit za vrijeme Muzeja neke privremene, ajmo ih nazvat, pop up galerije.”

Time će oživjeti napušteni gradski prostori koji će za vrijeme trajanja uličnog Muzeja biti pretvoreni u radionice, galerije – ukratko, mjesta druženja.