Čuvanje drveta pod vodom

 

podjed depozitorij1

Slovenski su arheolozi u ribnjak blizu Ljubljane potopili nekolicinu drvenih nalaza, pa sada uz pomoć ronilaca svakih 14 dana provjeravaju što se s njima događa i prije svega prikupljaju neprocjenjive podatke.

Što točno rade, objašnjava ronilac GAŠPER KOŠIR: “Naš konkretni zadatak je uzimanje uzoraka vode…na različitim dubinama, a uzorke sedimenta moramo također pokupiti oko platforme i uz obalu, moramo također provjeriti temperaturu na različitim dubinama.”

Čemu takvi napori? Lani su primjerice arheolozi u Ljubljanici našli staru rimsku lađu. Dignuli bi je iz vode, no nemaju je kamo preseliti, a dvije tisuće godina staro drvo naprosto mora ostati u vodi. No ta voda mora biti odgovarajuća.

Prof. dr. DAVID STOPAR je biolog i problemu pristup s te strane: “To znači, o kojem tipu bakterija je riječ u ovom konkretnom slučaju, jesu li ovdje prisutne gljivice koje mogu razgraditi to drvo,  zanima nas hoće li se na ovom drvetu uspjeti namnožiti neke specijalne bakterije ili alge.”

Ovaj će pokusni projekt trajati čak pet godina, pet godina će stručnjaci čekati na odgovor da li je voda u ribnjaku primjerena. Ako jest, koliko vremena u njoj predmet može trajati?

Arheologinja dr. KATJA KAVKLER kaže: “Nadajmo se bar toliko, koliko već je izdržalo: nekoliko stotina do nekoliko tisuća godina.”

A takav depozitorij za mokra staništa, kako ga stručno nazivaju, dakako ne znači da će nalazi biti izloženi na razgledanje javnosti, nego se prije svega stručnjacima pruža mogućnost za daljnja istraživanja.