Prešernova ruža – slovensko nacionalno blago

 

Prvu slovensku sortu ruže njen oplemenjivač, akademik, slavist i povjesničar književnosti dr. Matjaž Kmecl, nazvao po najvećem slovenskom pjesniku France Prešernu. Kmeclova ruža prešeren nastala je planskim križanjem plemenitih sorti ruža i prijavljena je kao zaštićena sorta kod The American Rose Society. Postupak u toj ustanovi bio je namijenjen zaštiti imena. To znači da naziv Rosa ˝Prešeren˝ ne može dobiti niti jedna druga sorta ruže i sve je zapisano također s dijakritičkim znakovima. Ruža trubar, nazvana po reformatoru Primožu Trubaru, njena je bliža srodnica i vrlo joj je slična. Obje ruže polako zauzimaju svoje mjesto i ugled, no budući da se nove sadnice uzgajaju samo u jednoj vrtlariji, još su uvijek rijetke u slovenskim vrtovima.

 

Autorica: ALENKA BEVČIČ

Snimatelj: PAVEL JURCA

 

SloRuža 1Tamno roza osjenčan cvjetni pupoljak, što se rastvori u blijedo ružičasti cvijet. To je ruža s nazivom prešeren, nazvana po najvećem slovenskom pjesniku France Prešernu. Matjaž Kmecl se čak tri desetljeća amaterski trudio s križanjem različitih sorata ruža i uzgojem savršene sadnice.

Prešeren je hibridna čajevka i prva je slovenska ruža što je 2008.godine registrirana kod The American Rose Society, što znači da to ime ne može nositi niti jedna druga ruža na svijetu.

Dr. MATJAŽ KMECL kaže: ˝Najprije mi je bila namjera da prešeren bude na tržištu za Prešernovu 200. obljetnicu rođenja, dakle 2000.godine. Nije išlo, stvari su zahtijevale puno vremena i bile prezahtjevne.  Nomenklaturno to je grmolika ruža višeg rasta, široka i također dovoljno zdrava. Ružičasto bijela je, svijetla. Tijekom godine boja se malo mijenja.˝

Čak približno tri tisuće križanja bilo je potrebno da bi nastale dvije ruže – najprije prešeren, a malo kasnije i trubar, nazvana po Primožu Trubaru, reformatoru i autoru prve tiskane slovenske knjige iz 16. stoljeća. Ruže su jedna drugoj vrlo slične, pa ih nepoznavatelj teško može razlikovati, no trubar ima za nijansu žući cvijet od prešerna.

Dr. MATJAŽ KMECL dodaje: ˝Prešeren zato, jer sam povjesničar književnosti i jer Prešerna izuzetno cijenim. A trubar je ruža, nazvana po drugom slovenskom velikanu, koji je oblikovao našu svijest kao svijest kulturne i nacionalne zajednice. To su naprosto dva kamena temeljca, dvije temeljne osobnosti naše kulture i povijesti.˝

SloRuža 3

Objema ružama ljubitelji plemenitog cvijeća mogu se diviti i u rozariju u parku Tivoli u Ljubljani i u Arboretumu Volčji Potok.

Tamo je posađeno oko 200 različitih sorti ruža, što se još uvijek smatraju simbolom ljubavi i savršenstva. Mnoge među njima opijaju predivnim mirisom, iako suvremene vrste u pravilu ne mirišu, osim onih što su namjerno uzgojene da mirišu.

MATJAŽ MASTNAK, Arboretum Volčji Potok, objašnjava: ˝Obično i ljudi uvijek ružu povezuju s mirisom. Kada na dar dobijemo ružu, najprije ju približimo nosu da vidimo miriše li, jer se još uvijek nadamo da će ruža mirisati.˝

Na svijetu ima čak oko 40 tisuća sorti ruža. Poznavali su ih, cijenili i uspješno križali međusobno još u antici, kada su odavali počast njihovom mirisu i ljekovitim svojstvima.

Sadašnji izgled kraljica cvijeća dobila je sredinom 19. stoljeća, kada su ruže postale omiljen i poželjan ukras vrta, pa su ih kao svoje prihvatili i Slovenci.

Još u prvoj polovini prošlog stoljeća sa slovenskom je djevojkom, koja se udala i preselila mužu, u novi dom otišla i ruža što je rasla ispred njene kuće.