SOS Dječje selo sutrašnjice

 

Danas u gotovo 500 SOS dječjih sela u 134 zemlje svijeta odrasta 72 tisuće djece i mladih. Pokret je 1949. godine pokrenuo profesor Herman Gmeiner iz Austrije, da bi djeca koja su nakon II. svjetskog rata ostala siročad uz brigu jedne SOS pomajke mogla odrastati u obitelji koja ih voli. Ali, u 66 godina dugoj povijesti pokreta promijenila su se temeljna načela i prilagodila su se izazovima 21. stoljeća. Primjerice, u Europi su prvi put, i to u Mađarskoj, stvorili integrirano dječje selo, tako da su  prije gotovo 30 godina utemeljeno dječje selo preselili iz Battonye u Orosház.

 

Autorica:  Zsuzsa  Sári

Snimatelj:  Zoltán Kajtsa

 

sos vilage3aDječje selo u Battonyi je gotovo 30 godina bilo bučno od dječje graje. Ovdje su obitelji živjele na rubu naselja, u izoliranoj zajednici, u kućama jednih do drugih. Ali, se gradić blizu granice s Rumunjskom nije pokazao idealnim za djecu, bilo s gledišta nastavljanja školovanja, bilo s gledišta zapošljavanja.

Stoga je odlučeno da zajednicu dječjeg sela presele u Orosház koja nudi znatno više usluga i mogućnosti razvoja. Zahvaljujući danskim zakladama ˝Velux˝ kupili su i obnovili deset nekretnina, da bi djeca preseljena sa SOS pomajkama došla u najbolje moguće uvjete. Inače, već deset godina o djeci povjerenoj njima mogu se brinuti i žene koje ne žive same.

SZABOLCS NÉMETH, voditelj SOS dječjeg sela iz Orosháza, pojašnjava: ˝Ranije je i struka kritizirala SOS dječja sela, zato što u njima samo žene koje žive same mogu odgajati djecu, s čime se i mi moramo složiti. Mnogo toga može dodati i supružnik pomajke, oblikovanjem muškog uzora, uloge oca.˝

Kao voditelj sela učinio je sve da obitelji ne bi preseljenje doživjele kao gubitak, nego kao mogućnost. Naime, integrirani zajednički život znači da obitelji dječjeg sela žive u mjestu raštrkano, a ne u susjedstvu drugih SOS obitelji.

Direktor projekta IMRE JÓZSEF govori: ˝Jedno slično preseljenje se dogodilo u Brazilu. Ovo je jedinstveno u Europi.˝ Ovo selo u Orosházi već spominju kao dječje selo sutrašnjice jer je gorko iskustvo posljednjih godina pokazalo da mladima koji odrastaju u tradicionalnim dječjim selima, u izoliranim zajednicama, ulazak iz zaštićene okoline u svijet odraslih često stvara teškoće.

 

sos vilage5a

Voditelj dječjeg sela u Orosházu SZABOLCS NÉMETH naglašava: ˝To što su na dulje vrijeme pod zaštitnim zvonom ne služi bezuvjetno procesu osamostaljenja jer kad dospiju u svakodnevni život povećana zaštita ih čini malo nezaštićenima prema iskušenjima vanjskog svijeta.˝

U obitelji Gáborné Hegedűs u velikoj harmoniji žive zajedno djevojčice vrtićke dobi i mladi u pubertetu. Sa susjedima u Orosházi u kratkom vremenu su izgradili prijateljski odnos. GÁBORNÉ HEGEDŰS, SOS pomajka, kaže: ˝Mnogo puta sam im rekla da ovdje, ako je i velika graja, nema frke, to je često naš prirodni zvuk, osobito za vrijeme odmora i krajem tjedna. Ne može se na djecu uvijek stavljati prigušivač zvuka. Ali su rekli da ih to apsolutno ne smeta.˝

Ovdje u Orosházi uskoro će biti gotova i zajednička kuća gdje će se s djecom individualno baviti psiholog i socijalni pedagog. Ali, ovo mjesto će pružiti i mogućnost da pojačaju svoju povezanost s mještanima.

IMRE JÓZSEF, direktor projekta, dodaje: ˝Trudili smo se pridobiti mjesno stanovništvo i pokušali smo im osigurati što više događanja da bi upoznali nas, odnosno mi njih.˝

Napuštene kuće u Battonyi  doduše čekaju na prodaju, ali naselje uz granicu  organizacija SOS dječjeg sela nije prepustilo samom sebi. Naime, potrebitima su pokrenuli i program osnaživanja obitelji.

 

sos vilage7a

Socijalna radnica ALEXANDRA VÍGH koja radi u programu osnaživanja obitelji napominje: ˝Ovom uslugom bismo željeli pomoći djeci koja odrastaju u svojim pravim obiteljima.˝

Roditelje koji sudjeluju u programu poučavaju o izbjegavanju konflikata i odgoju djece, ali im se trude pomoći i na druge načine.

U programu SOS-a za osnaživanje obitelji u Battonyi i u Orosházu sudjeluje po 20-30 obitelji, što uključuje gotovo stotinu djece.