Dubrovačka zima

 

Dubrovnik je vjerojatno najpoznatije odredište na hrvatskom dijelu Mediterana. Po broju posjetitelja na prvom mjestu su sunarodnjaci, potom prvi susjedi iz Bosne i Hercegovine, a onda slijede zemalje: Koreja, Francuska, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Španjolska, Albanija, Njemačka. Dakako, najviše ih dolazi ljeti. Ali Dubrovčani ne priznaju izraz ˝mrtva sezona˝. Zato su za pedesetak tisuća posjetitelja od prosinca do ožujka osmislili niz događanja pod zajedničkim imenom ˝Dubrovačka zima˝. Cilj je uključivanje u različite aktivnosti temeljene na originalnim tradicijama kroz neposrednije druženje s domaćinima.

 

Autorica: Zrinka Krešo

Snimatelj: Dražen Lipka

 

Dubrovnik zimi2

 

Dubrovnik ljeti najviše privlači mnogobrojnim plažama, i kamenim zidinama oko srednjovjekovnoga grada.

A u mjesecima bez invazije gostiju, u njegovim romantičnim uličicama, tajnim prolazima i napokon malo praznijem Stradunu, mogu uživati i domaći.

Zimi kao da se natječu u gastronomskim vještinama. Za stoljetne obiteljske recepte već dvadesetak godina jedna je od najmjerodavnijih udruga Deša.

Osnovana u ratnim danima kao pribježište i utjeha ženama, danas nudi svima radionice voćnih slastica. Dunje, naranče i rogači rastu u gradskim vrtovima, pa otuda tipični dubrovački arancini i kantonjate. Ili mantala od grožđanog mošta.

Predsjednica udruge JENNY HENSEL objašnjava njihovu misiju: ˝Mi pokušavamo na neki način vratiti djelić i oživjeti djelić tradicije. Ovo što radimo u Deši na jedan način pokušavamo  vratiti ponos i identitet našeg čovjeka, naše žene.˝

Dubrovnik zimi3

 

Stanovnici grada hvale se da je ovdje zimi vani najčešće toplo kao drugdje u sobi. Pa svako malo imaju događanje na otvorenom: od božićnih blagdana u prosincu, do fešte Sv. Vlaha zaštitnika grada, Valentinova i karnevala u veljači.

ROMANA VLAŠIĆ, direktorica Turističke Zajednice Dubrovnik ističe: ˝Dubrovnik je uspio kao jedna tipična jadranska sunčana destinacija spojiti ljetnu sezonu sa zimskom, i spojiti one datume koji su naizgled  bili prazni u Dubrovniku. Sada opet imamo pun Stradun i ljudi su se vratili u grad. Mi to radimo, prvenstveno, za svoju dušu.˝

 

Iz gušta i zafrkancije okupila se na jednom ˝kantunu˝ mlada ekipa i dala si ime Ludo more. Pokrenuli su novu filozofiju koja vodi ponajprije kroz trbuh, ovisno o tome koliko se koji dan more smiluje ribarima i zemlja težacima.

ANA REŠETAR pojašnjava: ˝Htjeli smo stvari prezentirati na onakav način na koji bismo mi to voljeli negdje probati pojesti, vidjeti kako to uopće izgleda. Tako da smo okupili naše prijatelje ribare, okupili smo OPG-ove iz Konavla, žene s brda koje nam donose razne sireve, koje koristimo u našim jelima.

Dubrovnik zimi4Kruh pečemo sami. Znači, svako jelo 99%  njega je autohtono i potpuno domaće.  Ako razgovaramo o namirnicama i svemu, samo na nekakav drugačiji način servirano i prezentirano.˝

Ludo more je i internetska družina koja povezuje zaljubljenike Jadrana od juga do sjevera. Glavni pokretač stranice Ante Rešetar na njoj redovito objavljuje vlastite filmiće o zgodama i nezgodama s ribarenja.

Brat i sesta Rešetar pravi su nasljednici mudrih stanovnika Dubrovačke republike. Stoljećima ploveći ludim morima po cijelom globusu, uvijek su se držali stare izreke: ˝Svuđe pođi, uvijek doma dođi˝.