Markantun de Dominis, genij s Raba

 

Mar­kantun de Dominis, hrvatski mislilac i jedan od najznačajnijih znanstvenika svoga vremena rođen je 1560. godine na otoku Rabu. De Dominisa se, uz Boškovića i Teslu, svrstava među tri povijesno najznačajnija znanstvenika s područja Hrvatske. Upravo zato što im ideje bile ispred svoga vremena, mnogi velikani ljudskog uma često su zatvarani, ubijeni, ili su im djela zabranjivana. Tako je bilo i s Markantunom de Dominisom, koji se kao svećenik zalagao za izmirenje i ujedinjenje svih kršćana, razgraničenje svjetovne i crkvene vlasti, te smanjenje moći pape. Izopćen iz crkve i osuđen na zaborav, ni dan danas nije rehabilitiran.

 

Autor: Nebojša Stijačić

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

dominis3a

 

Elizabeta živi u talijanskom gradu Gorizziji, ali često dolazi na Rab. Istražuje podrijetlo obitelji i piše knjigu o svojoj lozi. Jer upravo tu je 1560. rođen njezin najznamenitiji predak – Markantun de Dominis. ˝Moja obitelj je tisuću godina živjela na Rabu. Odlučila sam zabilježiti povijest obitelji za buduće naraštaje˝, kaže ELIZABETA DE DOMINIS.

Ispred srednjovjekovno-renesansne palače stoji bista koja podsjeća na velikana znanosti, filozofije, teologije. Kao znanstvenik, de Dominis je proučavo optiku. Zaslužan je za objašnjenje duge, plime i oseke. Kao svećenik, dostigao je zvanje biskupa senjskog i nadbiskupa splitskog.

Zauzimao se za ekumenizam, pomirenje svih kršćana i slabiju moć Pape. Pa čak i za razvrgavanje neuspjelog braka. Zbog tih ga je ideja Crkva osudila. Poput Galilea, tijelo mu je spaljeno zajedno s djelima na rimskom Trgu cvijeća. Sačuvano je kapitalno djelo ˝De repubblica ecclesiastica˝, o odnosu države i crkve.

DeDominis4a

Unesco je 2010-u proglasio Godinom Markantuna de Dominisa. Tada je u Rabu održan drugi stručni skup o njegovu životu i djelu. Kao i s prvoga 1974., upućen je poziv Rimokatoličkoj crkvi da ga rehabilitira. Sudionik toga skupa, VANJA SERŠIĆ, upozorava: ˝I tad je odgovor bio otprilike: ako nije rehabilitiran Galileo Galilei onda ne može biti ni Dominis jer da bi to izazvalo lavinu svih sličnih takvih zahtjeva.˝

Kako bi se povećala svjesnost o de Dominisovu značenju, osnovana je udruga «MadD» i pokrenut projekt Art&Science˝. Njezin je član i SVEN SEMENČIĆ koji ističe: ˝Projektu je cilj revitalizacija cjelokupne ostavštine Markantuna de Dominisa, odnosno u kontekstu suvremene umjetnosti i znanosti pozicioniranje njegove misli i njegovog cjelokupnog životnog djela.˝

Također član te udruge, SILVANO KURELIĆ, dodaje: ˝Ovim projektom želimo pokazati Rabljanima i svima ostalima veličinu čovjeka koji je rođen na ovom otoku, koji je živio na ovom otoku i koji se nažalost nije vratio na ovaj otok.˝

Projektu su pristupili razni znanstvenici i umjetnici, među njima i svjetski priznat pulski dizajner svjetla DEAN SKIRA, koji objašnjava: ˝Svjetlosna instalacija na ovom školjiću na ulazu u porto u Rab nadovezuje se na činjenicu da je Markantun de Dominis u 16. stoljeću prvi objasnio fenomen duge.˝

Još je 1969. predstava ˝Heretik˝ zagrebačkoga kazališta ˝Gavella˝ značila mali pomak u razumijevanju ˝rapskoga Galilea˝ u suvremenom kontekstu. Njezino obnavljanje jedan je od ciljeva projekta ˝Art&Science˝.

DeDominis5

 

Izravni potomak također daje doprinos udruzi vlastitim istraživačkim radom. Zašto, objašnjava ELIZABETA DE DOMINIS: ˝Mislim da je Markantun de Dominis bio preteča Europe. Prvi je rekao da Europa mora biti ujedinjena pod samo jednom religijom, i da inače ne može biti unija. Kršćanstvom je pokušavao ujediniti europske narode.˝

Krajnji je cilj projekta ˝Art&Science˝ multimedijski centar na Rabu – moderan, otvoreni muzej, koji bi prikupljao svu dostupnu građu i stalno povećavao broj sudionika. Tako bi se nakon više od pet stoljeća mogli trajno reinterpretirati misao, djelo i baština Markantuna de Dominisa.