Zlatno doba kasnoantičkog Karnija

 

Zaštitna arheološka iskopavanja, koja su se odvijala tijekom posljednjeg desetljeća u staroj gradskoj jezgri Kranja, razotkrila su izuzetan značaj kasnoantičke naseobine Karnij. Arheolozi su se osobito razveselili nalazu dvaju kasnoantičkih oklopa od lamela i za Franke karakterističnog koplja angona. Kasnoantički lamelni oklopi iz Kranja izuzetni su u svjetskim mjerilima, jer je riječ o dva od ukupno sedam gotovo u cijelosti sačuvanih oklopa nađenih na području od Kavkaza na istoku pa sve do Španjolske na zapadu. Tko su, dakle, bili vojnici, koji su branili zidine kasnoantičkog Karnija?

 

Autorica: Maja D. Bahar  

Snimatelji: Bernard Perme, Boris Poropat, Silvio Plavec

 

Kranj1A

 

Kada su se na teritoriju današnje Slovenije gasili nekada cvatući rimski gradovi, nastajala su nova središta, prije svega utvrđene visinske naseobine. Govorimo o razdoblju kasne antike. Na području stare jezgre Kranja tada je niknula značajna vojna utvrda Karnij, zaštićena veličanstvenim zidinama. Zbog izuzetnog strateškog položaja na uzvisini tik iznad mjesta gdje se spajaju rijeke Sava i Kokra, zatvarala je prolaz prema Italiji pred sve češćim prodorima germanskih naroda.

U Karniju se neko vrijeme zadržavala vojna aristokracija, produžena ruka franačkog kralja, što dokazuje nalaz dvaju lamelnih oklopa i franačkog koplja. Takvu su opremu smjeli nositi samo najviši vojni dostojanstvenici.

 

 

Dr. MILAN SAGADIN, arheolog, priča: ˝Pokazalo se da je nalazište napušteno zbog iznenadnog vojnog napada na objekt, u kome je nalaz nađen. Uz nešto slobode u interpretaciji mogli bismo reći da se radilo o obračunu Bizantinaca odnosno njihovih saveznika Langobarda s Francima ili s njihovim saveznicima Alamanima, koji su tada ometali Bizantince pri zauzimanju njihovog teritorija.˝

Oklopi, sastavljeni od nizova željeznih pločica, prilikom otkrića bili su vrlo krhki. Nakon toga su korodirane lamele brižljivo očišćene i učvršćene. Tu se lijepo vidi, kako su pločice međusobno bile povezane kožnim trakama, koje su se tijekom vremena raspale. Takvo obrambeno oružje u starom je Egiptu bilo poznato još u 15.stoljeću prije Krista, a također su ih puno kasnije u donekle izmijenjenom obliku nosili rimski vojnici.

 

Petra Leben Seljak1

 

Autorica izložbe ˝U sjaju metalne opreme˝ dr. VERONIKA PFLAUM pojašnjava: ˝U bizantinsku opremu su uključeni u šestom stoljeću, vjerojatno pod utjecajem susjednih konjaničkih naroda i naroda koji su se služili lukom i strijelom, koji su za borbe koristili lukove i strijele s oklopima i lamelnim oklopima. Ti oklopi su se vjerojatno razvili kao prilagodba za ovaj poseban oblik oružja.˝

U Karniju su većinom živjeli romanizirani starosjedioci. Među njih su se pomiješale germanske obitelji. I jedni i drugi svoje su umrle pokapali na Lajhu, jednom od najvećih kasnoantičkih grobišta u Europi.

 

 

Antropologinja Petra Leben Seljak već godinama proučava kasnoantičke skelete, pa i one sa Lajha. Ova muška lubanja odmah je pobudila njenu pozornost. Prepoznala je znake gubavosti. Tragovi te bolesti vrlo rijetko se mogu vidjeti na kostima.

Dr. PETRA LEBEN  SELJAK, fizička antropologinja, kaže: ˝Radi se o jednom od vrlo rijetkih slučajeva gubavosti koji su otkriveni u ovom ranom razdoblju, dakle u šestom stoljeću. Epidemije gubavosti karakteristične su tek za 13., 14. stoljeće, što povezujemo s time da je gubavost donesena iz Palestine, s križarskim pohodima.˝

 

zlata doba karnija11A

 

Izuzetan značaj Karnija u šestom stoljeću razotkriva nam se kroz raskošne ženske grobove germanskih žena iz Lajha. One su se naime rado kitile zlatnim, srebrnim ili pozlaćenim nakitom u kome je svjetlucalo poludrago kamenje. I dakako, kroz ostatke vojne utvrde u kojoj su se vodili povijesni sukobi, te uz nalaz oružja najviše vojne aristokracije franačkog kraljevstva.