Slobodno penjanje u Parku prirode Učka

 

Park prirode Učka smješten je uz sjevernu obalu Jadranskoga mora. To je veliki  planinski masiv koji veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Površina mu je 160 km2. Šume i brežuljci krase ovo područje. U blizini se nalazi grad Rijeka. Stanovnicima ovoga grada  Učka je poput parka za rekreaciju. Idealno područje za šetnju i planinarenje. A  kanjon Vela draga već godinama je odredište za slobodno penjanje po stijenama.

 

Novinarka: Zrinka Krešo

Snimatelj: Dragan Ruljančić

 

Vela-draga-02A

 

Kanjon Vela draga  smješten je u sjeverozapadnom podnožju Učke, u sklopu tamošnjeg Parka prirode. Fenomen je to koji plijeni pozornost. Kanjonska udolina dugačka je 3500 metara, a vapnenačke stijene koje izgledaju kao stupovi ili tornjevi visoke su od 50 do 90 metara. Bilo ih je  nekada i više, no zub vremena i utjecaj čovjeka učinili su svoje. Godine 1964. kanjon Vela draga proglašen je zaštićenim krajolikom.

 

 

 

 

SANDRA VERTEL PALMIĆ, stručna suradnica za promidžbu i  prezentaciju Parka prirode Učka, kaže: ˝Smatra se da je Vela draga nastala nakon što je Učka uzdignuta prije 30 milijuna godina. Počeli su atmosferski procesi djelovati i na vapnenac Učke, što znači da su bujični tokovi, snijeg i led vršili atmosferske procese, odnosno okršavanje na vapnenac. Vapnenac se topio, dolazilo je do erozije cijeloga terena i nataj način su nastali ti stupovi.˝

 

Vela-draga-16

 

Prilaz kanjonu omogućen je s dvije strane. Odozgora do vidikovca vodi jednostavna staza. A do podnožje kanjona treba proći kroz tunel  koji vodi u stari rudnik. Prvi koji je otkrio velik sportski potencijal Vele drage bio je talijanski alpinist  Emilio Comici iz Trsta. On se još 1931. popeo na jednu od stijena ili, kako se to alpinističkim jezikom kaže, ispenjao je prvi smjer na jednome tornju. I tako zaslužio da jedna stijena, odnosno toranj, nosi njegovo ime. Otada penjači iz cijele Europe ovamo rado dolaze. I to najviše u proljeće i jesen jer klima je vrlo blaga.

 

 

 

 

Ekipi iz Rijeke ovaj je kanjon u susjedstvu. NIVES SOLDIČIĆ, Riječki alpinistički klub, govori: ˝Ja uživam u svakome komadiću stijene, zato što se zapravo stopiš s tom prirodom. I bit je u tome da ne misliš o ničemu drugom, nego o tome gdje jesi i što trenutno radiš.˝ A njen kolega iz Riječkog alpinističkog kluba MARKO BULJAN dodaje: ˝Ljepota sportskog penjanja leži u savladavanju nečega što naoko s dna izgleda nemoguće. Potrebno je puno vještine i fizičke i psihičke snage da bi se mi  po tim stijenama uspjeli popeti.˝

Raspoređeni u parove osvajaju visoku stijenu. Penju se otprilike pola sata,  oprezno. Zna biti gadno kad jako puše bura. NIVES SOLDIĆ, Riječki alpinistički klub, napominje: ˝Najbitnija je komunikacija između partnera. Recimo, kad jako puše zna biti malo teže jer se partneri međusobno ne čuju. Onda postoje druge metode. Malo trzaj užetom i već se partneri osjete.˝

 

FREE CLIMBING IN UCKA NATURE PARK6AA (2) 

Kako bi se tornjevi što bolje očuvali na njih se više ne zabijaju klinovi, ali bez obzira na to, penjačkih smjerova i dalje ima mnogo, čak šezdeset i dva. Pravi zaljubljenici u slobodno penjanje u Veloj dragi treniraju i za uspone na drugim planinama.

Kako oni opisuju penjanje najbolje opisuje MARKO BULJAN iz Riječkog alpinističkog kluba: ˝Ljudi često pitaju ima li u penjanju nekakve navale adrenalina. Zapravo čak i nema jer je to dosta polagana aktivnost. Vi se oprezno krećete kroz stijene i nema nekakvih nepredviđenih situacija.˝

 

 

 

Stijene u Veloj dragi poslužile  su i kao kulisa poznatog filma o Winnetou. To je uz ljepotu krajolika i  bogatstvo penjačkih smjerova razlog što ovaj kanjon tijekom cijele godine prepun zaljubljenika u penjanje.