Očuvanje pelješke školjkarske tradicije

 

Mali Ston je jedinstveno mjesto za uzgoj školjaka. Kamenice iz malostonskog zaljeva spominju se još od vremena  Ilira, Rimljana, preko Dubrovačke republike, Bečkog i Pariškog dvora do današnjih dana. Taj povijesno prepoznatljivi brend zadnjih se godina pomalo izgubio, jer je prirodni uzgoj školjaka u malostonskom zaljevu drastično pao.  Da bi spasili tu deliciju i potpomogli razvoj gospodarstva, znanstvenici Sveučilišta u Dubrovniku osnovali su tehnološko-inovacijski centar za marikulturu gdje se već nekoloko godina razvija program umjetnog mrijesta kamenica.

 

Autor: Nebojša Stijačić

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

Kamenice5

Akvatorij Malostonskog zaljeva tradicionalno je najstarije uzgajalište školjkaša na Mediteranu. O tome postoje arheološki nalazi stari više od 2000 godina još iz rimskog doba, a kontinuirani uzgoj školjki i ribe datira iz vremena Dubrovačke Republike.

Uzgajaju se dvije vrste školjki: kamenica – Ostrea edulis i dagnja – Mytilus galloprovincialis. Do većeg uzgoja dolazi početkom dvadesetog stoljeća kada se osnivaju prve kompanije za uzgoj školjki.

Kamenice postaju omiljene na Bečkom i pariškom dvoru. Na Svjetskoj izložbi 1936. u Londonu poduzeće “Bistrina” dobiva Grand Prix i zlatnu medalju za kakvoću stonskih kamenica.

Nakon domovinskog rata mnoga uzgajališta propadaju, a zadnjih godina proizvodnja u tradicionalnom uzgoju drastično pada.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

FRANO MAŠKARIĆ tradicijski je uzgajivač i dugo pamti: “Bilo je nekad jednu godinu da ih nema, ali odmah bi druge godine bilo. Sad tri godine jedna za drugom, sad i četvrta nema ih. Znači ako nestanu u moru velike, neće biti ni mladih.”

Kako spasiti kamenicu – temelj gospodarstva najvećeg jadranskog poluotoka? Sveučilište u Dubrovniku osnovalo je tehnološko-inovacijski centar za marikulturu. Već tri godine provodi program umjetnog mrijesta, kako bi se u laboratorijskim uvjetima dobile kamenice istih svojstava kao i one uzgojene u prirodi.

Direktor centra Maribic prof. Dr. JURICA JUG DUJAKOVIĆ smatra: “Danas je proizvodnja kamenica uglavnom zatvorena u tradicionalne okvire i proizvodi se za lokalno tržište. Da bi se predstavili Europi morali smo riješiti nekoliko problema Osnovni problem je bio kako nabaviti dovoljno nasadnog materijala, znači kako naše uzgajivaće, kojih ima preko stotinu u malostonskom zaljevu, snabdijevati s dovoljnom količinom mlađi, dovoljnom količinom nasadnih materijala, koji će oni onda nasaditi u svoje farme i uzgajat je do tržišne veličine.”

Program umjetnog mriještenja u centru prati i školovanje mladih znanstvenika. ANTONIO RADETIĆ, danas glavni tehnolog, sjeća se: “Ja kao student marikulture na Sveučilištu u Dubrovniku sudjelovao sam na projektu Maribic gdje sam ujedno izradio i svoj diplomski rad na praćenju rasta kamenice i ekoloških parametara u samom zaljevu na više lokacija.”

Kamenice3

Ustanovilo se da je malostonski zaljev zbog svojih kemijskih i hidrografskih karakteristika jedinstven ne samo u Europi nego i u svijetu. Ovaj je projekt privukao i mlade poduzetnike. Jedan je od njih DUBRAVKO DRAŽETA, koji navodi svoje razloge: “Ušao sam u to jer sam vidio potencijal za daljnji nastavak života i egzistencije, koju je danas u ovo vrijeme teško i naći. A drugo, tu sam rođen, cijeli život su moji tu u školjkama. Normalno da sam vidio potencijal i sa znanosti to se može ići naprijed.”

Kamenice se smatraju prirodnim afrodizijakom, a najzrelije i najukusnije su u ožujku kada se slavi blagdan Sv. Josipa. Gastro stručnjaci kažu da je kamenice najbolje služiti svježe otvorene i začinjene limunovim sokom.