Ogulin – grad bajke

 

Na pola puta između kontinenta i primorja, točnije između Zagreba i Rijeke, u kotlini ispod planine Klek, smjestio se grad Ogulin. Riječ je o središtu mikroregije koja se naziva Gorska Hrvatska. Danas je to miran grad, s oko 15 000 stanovnika. Nekada je bio poznat kao središte drvne industrije, no posljednjih dvadeset godina u prvome su planu njegove prirodne i kulturne ljepote. Doda li se tome burna povijest, šetnja ovim gradom i njegovom okolicom donosi zanimljive vizure.

Autorica: Željkica Lozo
Snimatelj: Damir Bednjanec

kula2

 

Frankopanska Kula sagrađena u 15. stoljeću simbol je Ogulina. Dao ju je izgraditi plemić Bernardin Frankopan kao jednu od niza utvrda za obranu od turskih osvajanja. Ogulinska utvrda nazivala se  i “ključem Kranjske”, što svjedoči o njegovoj važnoj vojnoj ulozi. Utvrda i danas kao da čuva ulaz u grad iznad ponora rijeke Dobre.

Ne može se tako često vidjeti takav prirodni fenomen – da rijeka ponire u samom središtu grada. Takozvani Đulin ponor sa špiljom Medvjedicom jedan je od najdužih hidrogeoloških objekata u Hvatskoj. Dug je više od 16 kilometara, a proteže se duž cijeloga grada koji je zapravo smješten – na špilji..

Vedran Vučić iz speleološkog društva “Đula-Medvjedica” kaže: Tu u Đulin ponor, iznad kojega stojimo, ponire rijeka Dobra, gornji tok rijeke Dobre. Nakon toka kroz sam špiljski sustav izvire ponovno na Goljaku, kao Donja Dobra.  Specifičnost toga je da dolazi nekad do problema s pritokama rijeke Dobre, da se digne vodostaj i poplavljuje sam grad.”

ogulindobra

 

Iako katkad ima nezgodnu narav, rijeka Dobra, zimi izgleda više kao uspavana ljepotica. Ovisno o dobu godine, vole je ribiči jer je bogata pastrvom. Često će se na njezinim brzacima naći i zaljubljenici u rafting.
Zbog specifičnih geografskih uvjeta ovaj je kraj oduvijek privlačio ljude otvorena duha, sklone avanturama. Osim onih koji plove rijekom i spuštaju se ispod zemlje, magnet je i za penjače. Naime, planinu Klek koja se nadvija nad Ogulinom nazivaju kolijevkom hrvatskog alpinizma i planinarstva. O tome svjedoči jedinstvena zbirka Zavičajnog muzeja.
Davne 1874. ljepota planine potaknula je Johannesa Frishaufa, profesora matematike iz Graza, na osnivanje Hrvatskoga planinarskog društva. U spomen na to slika Kleka krasi znak Hrvatskog planinarskog saveza.
Klek dominira cijelom okolicom, pa ne začuđuje što su uz njega vezane i brojne legende. Jedna od njih kaže:

Sabina Sabljak, koja radi kao turistički vodič ispričala nam je priču o Kleku: “Div Klek je u davno doba zaratovao protiv boga Volosa koji je imao moć da čarobnim mačem skameni sve što poželi. Na mjestu gdje su njih dva ratovala, Klek je pao, a bog Volos ga je svojim čarobnim mačem skamenio.”

div Klek_page

 

Čarobna okolica nadahnula je brojne priče i legende. Najpoznatije su one o vješticama koje za olujnih noći nastoje probuditi diva Kleka te djevojci Đuli koja se bacila u ponor zbog nesretne ljubavi. Ivana Brlić Mažuranić, hrvatska književnica  za djecu, ovdje je provela djetinjstvo i našla inspiraciju za priče o vilama, vilenjacima i šumskim patuljcima… Sve njih pronašli smo na jedinstvenome mjestu – u kući bajke, nedavno otvorenom dječjem muzeju koji rado posjećuju i odrasli.

Ankica Puškarić, voditeljica projekta “Ivanina kuća bajke” kaže: “Kuća je zamišljena kao dom u kojemu je Ivana Brlić Mažuranić, naša slavna ogulinka, domaćica svim bajkama i bajkopiscima svijeta. Izvana izgleda kao iz vremena kad se ona tu rodila, a iznutra govori suvremenim jezikom multimedije.”

Uz muzej, koji je novost, u Ogulinu se već deset godina održava i festival bajke tijekom lipnja. Mjesto gdje bajke postaju stvarnost.