Džamonjina džamija u Rijeci

 

“Moja džamija izgledat će kao golema skulptura” rekao je veliki hrvatski kipar Dušan Džamonja, po čijem je idejnom projektu izgrađen islamski centar u Rijeci. Ona danas upravo tako i izgleda. Monumentalna razvedena kugla komponirana u šest kalota u čijim se obrisima pojavljuje islamski simbol polumjeseca vrhunski je uspjeh hrvatskih arhitekata i građevinara i simbol prijateljstva i tolerancije. To je danas treća džamija u Hrvatskoj, uz one u Zagrebu i Gunji.

 

Novinarka: Maja Kobol

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

Džamija4

 

Islamska zajednica u Rijeci postoji više od pola stoljeća. U svibnju prošle godine ostvaren je njezin dugogodišnji san. Na području zapadnog dijela Rijeke, neposredno uz riječku obilaznicu, niknuo je islamski centar, kojim dominira minaret visok 23 m. Investitor je Islamski centar Rijeka s brojnim sponzorima i darivateljima. Najviše je donirao katarski emir Hamad bin Halif, čije ime nosi kongresni centar.

Osim vjerskog, riječka džamija ima i iznimno umjetničko značenje i jedna je od najljepših u Europi. Po ideji velikog hrvatskog kipara Dušana Džamonje materijalom i okolišem potpuno se uklopila u Mediteransko područje.

Monumentalna razvedena kugla izranja iz trga popločenog kamenom koji asocira na pustinjski pijesak. Kupole složene geometrije, izvana su obložene pločama od inoksa obogaćenima titanom velike trajnosti, što na suncu daju nestvarni odsjaj.

A sve je počelo gipsanom maketom malo većom od teniske loptice, koju je izradio Dušan Džamonja. Za suradnike je odabrao zagrebačke arhitekte Branka Vučinovića i Darka Vlahovića, koji su napravili arhitektonsko-urbanistički projekt. Osnovna je ideja bila da je džamija stvarna skulptura u prostoru. No da bi od te male skulpture došli do objekta koji je tristo puta veći trebalo je puno truda. Imali su sreću što su u inženjerima riječke “Stabilnosti” i “ITT”-a našli odlične suradnike. Valjalo je pronaći i dovoljno hrabru građevinsku tvrtku za izvođenje složenih kupola.

Džamija3

Posao su savršeno odradili stručnjaci građevinskog poduzeća Krk. Doista su dali sve od sebe i Džamonjin je model gotovo potpuno poštovan! Prije svega htjeli su se, slijedeći njegovu misao, približiti duhovnoj, a ne formalnoj i dekorativnoj tradiciji islama. Zbog toga je element vode, tako popularan i višeznačan, ali uvijek diskretan u islamu, jako naglašen.

Elementi od inoksa rađeni su u tri dimenzije, a za oblaganje cijele džamije trebalo je nekoliko tisuća komada. Svaki element valjalo je posebno izmjeriti i napraviti. Tisuće i tisuće kubika iskopanoga kamena vraćeno je natrag u kamene zidove, a među gromače je zasađeno mediteransko bilje.

Minaret visok 23 metra uzdiže se na sjeveru i također ima oblik skulpture. Njegova vertikala tek je memorija tradicionalnoga oblika jer se s njega ne obavlja uobičajeni poziv na molitvu.

Centar ima četiri etaže i koncipiran je kao polivalentni prostor gdje se uz molitveni dio nalaze sadržaji vjerske, obrazovne i kulturne namjene. Čvrstu vezu s terenom arhitekti su postigli oblikovanjem fasada ispred kojih su postavljeni čelični okviri ispunjeni rustičnim kamenom. Kako oni skrivaju donje etaže, izdaleka se čini kao da džamija lebdi nad gromačama, utopljena u mirise mediteranskog raslinja.

Džamija2

Unutrašnjost džamije strogo je podređena vjerskim pravilima. Predviđena je za 1500 vjernika. Ispred se nalaze abdesthane  za obredno pranje. Muškarci i žene u molitvi su odvojeni, pa je muškarcima namijenjen prizemni, a ženama prostor na galeriji. Najvažniji element u molitvenom prostoru je mihrab, akustična niša u koju imam izgovara molitvu. Tu je i minber koji služi kao propovjedaonica tijekom obaveznih molitvi petkom.

Hajrudin ef. Mujkanović, glavni imam Islamske zajednice Rijeka, kaže: “Vjerujem da će ova džamija, kao i mnoge džamije diljem svijeta posebno u Republici Hrvatskoj, doista širiti poruku mira, tolerancije, suživota, dijaloga među svima kako muslimana tako I onih koji to nisu.”

Centar još nije potpuno dovršen. Valja još investirati u restoran, kafić, medijateku i molitveni prostor. Tada će centar biti u potpunoj funkciji jer džamija nije samo prostor za molitvu, nego i općenito okupljalište muslimana. Smještena na padini u blizini nekoliko kršćanskih bogomolja šalje poruku da su različitost i zajedništvo i mogući i dobri.