Glazbeni zavod Greifenberger – čuvar povijesti zvuka

 

 

Zamislite, čistite tavan i nađete neki prastari glazbeni instrument bez klavijature – ne bacajte ga u smeće. Javite se Glazbenome zavodu Greifenberger. Ondje Helmut Balk već dvadeset godina proučava čembala i orgulje izrađene u doba baroka, dakle u 17. stoljeću. On će temeljito proučiti vaše glazbalo, ne ostavivši ni traga oštećenja. I sve to u stolarskoj radionici koja nije nikakvo čudo suvremene tehnike. On također i kopira instrumente – ali sve to u službi znanosti!  

 

Autor: Nils Kopp

Snimatelj: Zvonimir Novaković

 

glazbenizavod5

Rijetko tko zna da je danas u radionici klasični koncert. Organizator Helmut Balk ne smatra potrebnom nikakvu osobitu promidžbu. Ima on svoje trikove.

HELMUT BALK, orguljar: “Pozovemo 800 ljudi, ali kad bi svi došli, bili bismo u problemu. Zato ih pozovemo tri dana prije koncerta pa većina ne može doći, mi napeto čekamo koliko će ih doći. Bit će to koncert na historijskim instrumentima nastalim u ovoj radionici. Glazbenici su stigli iz Nizozemske, jer i ondje poštuju tu glazbenu radionicu.

CLAUDIO RIBEIRO, čembalist i dirigent kaže: “Još nisam svirao na ovakvu mjestu. Predivno je, ovdje istražuju izvorna glazbala kojima se služimo. Divno je svirati ondje gdje proučavaju originalne instrumente.” Za koncert takvoga zvuka u Glazbenome zavodu Greifenbergeru pomaže im znanost.

 

glazbenizavod0

Helmut Balk u laboratoriju endoskopom proučava tastature nastale prije 200-400 godina. Jedno je glazbalo iz 1780. Budno paze da ne oštete povijesne instrumente. Helmut Balk, ravnatelj pojašnjava na koji način to rade: “Endoskop omogućava percipirati unutarnji prostor i učiniti ga shvatljivim, bez ikakve preinake glazbenih instrumenata. Pošteđuje supstanciju i kulturnu baštinu.”

Balk ne želi obnavljati povijesne instrumente! On ih kopira s pomoću koordinatnog sustava koji inače služi u automobilskoj industriji. Na temelju tih egzaktnih podataka računalno nastaje plan klavijature. Taj će plan biti predložak za izgradnju novoga glazbala. Neki su instrumenti posuđeni iz muzeja, neke je kupio Glazbeni zavod Greifenberger. Neki su slučajno nađeni, kao ovaj glasovir na sjeniku! Vjerojatno ga je izradio Franz Jacob Späth. Späth je imao poklonika: Wolfganga Amadeusa Mozarta, to piše u jednome pismu.

 

glazbenizavod3

Balk, dodaje:  “Opravdano vjerujemo da je Mozart u tome pismu spomenuo upravo Späthov instrument. Još se ne zna koje je instrumente Mozart svirao prije 1777. pa bi taj instrument bio prava senzacija za povijest glazbe. Zato je prava svetinja!” I tu će svetinju kad-tad ponovno izraditi prema predlošku. U radionici nije poželjna buka motornih pila. Suradnicima je na raspolaganju drvna građa kakvu ima rijetko koja druga radionica. Za izradu savršene kopije, Glazbeni se zavod Greifenberger drži originala.

MARGRET MADELUNG, muzikologinja ” Otkrivamo povijesne obrtničke tehnike, mnoge su odavno zaboravljene.Pokušavamo ih rekonstruirati, a to uglavnom više ne rade u drugim radionicama.”

Nakon pola godine rada iz originala je nastala kopija. Na koncertu uživaju u njezinu zvuku.  Tako koncerti u radionici Glazbenoga zavoda odaju sve svoje tajne.