Tradicija štrigovskih vina

 

Gornje Međimurje pitom je i slikovit kraj na čijim brežuljcima od davnina uspijeva vinova loza. Tradicija vinogradarstva i podrumarstva traje već generacijama, no naročit uzlet dogodio se u zadnjih dvadeset godina. Pokazalo se da je cijeli taj štrigovski kraj vinska regija s velikim potencijalom. Međimurska vinska cesta jedna je od ljepših u Hrvatskoj. Nove generacije nastavljaju tradiciju, proširuju znanje, još više unapređuju proizvodnju i zapošljavaju sve više ljudi.

 

Autor: Nebojša Stijačić

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

Strigova4

 

Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, u gornjem Međimurju, prostiru se pitomi, zlatni brežuljci. Na njima poput bisera počivaju vinogradi, voćnjaci i seoska domaćinstva. Vinovu lozu ovdje su zasadili još stari Rimljani. Središte toga vinskog raja, Štrigova, poznata je po vrhunskom vinu. Sorte koje uspijevaju u štrigovskom kraju su žuti muškat, zeleni silvanac, crni pinot, sivi pinot, traminac, sauvignon, rajski rizling, graševina i bijeli pinot. Najistaknutija je autohtona sorta pušipel – što je u ostatku Hrvatske moslavac, u Austriji mosler, u Sloveniji šipon, a u Mađarskoj furmint.

U posljednjih dvadeset godina cijeli je kraj doživio velik gospodarski i turistički procvat. Vinari okupljeni oko udruge Hortus Croatia podignuli su kvalitetu vina, unaprijedili proizvodnju i danas su dosegnuli razinu priznatih europskih vinskih destinacija.

Strigova2

Ton: Zdravko Dvanajščak, Predsjednik udruge Hortus Croatia ZDRAVKO DVANAJŠČAK kaže: “Svi smo podigli obiteljska srebra i zlata i krenuli u obnove vinograda i podruma, da nadoknadimo onaj dio kvalitativni, da započnemo novi proces u međimurskom vinogorju.”

Vinad DRAGUTIN KUNČIĆ nastavlja: “Mi smo nekada imali hektar i pol vinograda. Sada imamo preko deset hektara vlastitih vinograda, imamo kooperante. I stvarno ima tu dvadesetak perfektnih vinara koji se trude i rade. To je dobro za štrigovski kraj, Međimurje i kompletnu Hrvatsku.”

Nezaobilazni dio Štrigove je Međimurska vinska cesta. Ona povezuje prelijepe prirodne krajolike, različite kulturno-povijesne spomenike, vinske kuće, kurije, kušaonice vina, pansione, odmorišta i vidikovce. Njezin su sastavni dio i restorani s tradicijskim specijalitetima, biciklističke staze i šetnice.

Vinar RAJKO CMREČNJAK je siguran: “Mislim da smo došli do svjetskog nivoa gdje se možemo s vinom naći na europskom i svjetskom tržištu. Što je najbitnije Europa je tu, prostor je otvoren do Skandinavije i moramo ta vina predstavit i drugdje.”

STrigova3

Bez tehnološkog napretka i znanja ne može se održati visoka razina kvalitete. Neki vinari, uz svu naprednu tehnologiju, ipak se rado drže tradicionalnog načina u podrumarstvu.

BOJAN ŠTAMPAR, također je vinar od zanata: “Hrastova bačva je za nas osnova i svako vino koje se kod nas puni u butelje mora dobiti hrastov poljubac. To je nešto što je u svijetu sve više cijenjeno, a i u našoj državi sve se više proizvođaća vraća drvu.”

Hrastov poljubac  ili bilo koja druga vinarska tajna i poslovična međimurska radišnost zaslužni su za prepoznatljivost štrigovskih vina. Sad je pod vinogradima više od tisuću hektara i taj se broj povećava.