Dobro čuvane slovenske sove

 

Sove se smatraju simbolom mudrosti i znanja, a ujedno bismo teško mogli naći životinju s kojom je povezano toliko praznovjerja kao upravo s njima. U Sloveniji stalno živi 8 vrsta sova. Sove su bile među prvim pticama, što su u Sloveniji u 1990-tim godinama postale i zakonom zaštićene. Od tada su u tijeku različiti projekti za njihovo očuvanje.

 

Autorica: Ana Dular Radovan

Snimatelji: Bernard Perme, Aleš Živec, Andrej Lupinc, Silvo Plavec

 

tvslo-sove-v-sloveniji3

 

Najveća sova na svijetu živi i u Sloveniji. To je sova ušara. Može težiti više od 4 kilograma, a raspon krila prelazi metar i pol. Sova ušara je unatoč svojoj veličini vrlo plaha ptica, pa je 2011.godine u Društvu za promatranje i proučavanje ptica Slovenije započeo projekt ˝Čuvari sove ušare˝.

ROK ROZMAN, član toga društva koje nosi internacionalno ime DOPPS-BirdLife Slovenia, pojašnjava: ˝U suštini se radi o tome da pokušavamo prikupiti podatke sa što više gnjezdišta sove ušare u Sloveniji. Obično jedan čuvar ima jedno gnjezdište, a još je bolje, ako registriramo i ženku, što znači da je teritorij kompletno zauzet. Obično slijedi još jedna posjeta u lipnju, odnosno srpnju, kada se pokušava utvrditi jesu li se izlegli mali sovići, koje se čuje kada se glasaju, jer traže hranu.˝

Sove su noćna bića, a njihov let nečujan, zato ih ornitolozi na terenu ne promatraju, nego osluškuju. Pritom često koriste metodu, što je nazivamo izazivanje zvukom.

tvslo-sove-v-sloveniji5Razumije se da se život sova može proučavati i drugačije. Na Goričkom području već više od 10 godina biolozi prate ćukove. To je jedna od najmanjih sova u Sloveniji i Europi i jedina sova selica.

Terenski rad sa sovama teče tako da ćuka uhvate i na leđa mu namjeste mali odašiljač. U nastavku se njegovo kretanje prati pomoću radijske telemetrije. S antenama i prijemnicima prilično se precizno može odrediti trenutna lokacija ćuka.

KATARINA DENAC, također iz DOPPS-BirdLife Slovenia, govori: ˝Već 2004.godine ovdje je bilo negdje između 210 i 250 parova ćukova, a sada s redovitim brojanjem utvrđujemo da njihov broj jako pada. Ono što želimo utvrditi je gdje biraju svoja gnjezdišta, kakva je njihova prehrana i gdje ono, što donose svojoj mladunčadi uhvate, na kakvim površinama, što je u krajoliku ono što im je potrebno za preživljavanje…˝

Na bazi telemetrijske studije biolozi su utvrdili da broj ćukova pada zbog nestajanja ekstenzivnih travnjaka, živica i nasada, gdje živi ćukov plijen – veliki kukci.

Donekle drugačije praćenje života sova odvija se u šumama središnje Slovenije. Znanstvenik u zaštitnoj opremi svakog proljeća pregleda gnjezdišta za jastrebače.

tvslo-sove-v-sloveniji6

Jastrebače su druga najveća sova u Sloveniji i smatraju se najvećim napadačima. Svoju mladunčad brane od puno većih zvijeri. I od čovjeka. Znanstvenik pregledava mladunčad i namješta im prstene.

Dr. AL VREZEC iz Prirodoslovnog muzeja Slovenije na kraju otkriva: ˝Označavanjem možemo utvrditi i vrlo zanimljive stvari. Sove općenito, pa i jastrebače, poznate su kao statične, stalno žive na svom teritoriju, pare se za cijeli život, dakle imaju istog partnera, ne odlazeći daleko od mjesta gdje žive. Takva je, razumije se, bila dosadašnja pretpostavka. No upravo pomoću prstenovanja i označavanja utvrdili smo da možda baš i nije potpuno tako, naime upravo prošle godine u okolici Brežica pronađena je prstenovana jastrebača, koja je prstenovana kao mladunče na sasvim drugom dijelu Slovenije – na Jelovici, gdje se jastrebače i gnijezde. ˝