Franjo Pahernik, pionir održivog gospodarenja šumama u Sloveniji

 

Pahernikova ustanova već nekoliko godina uspješno upravlja s više od 500 ha šuma na Pohorju, što joj ih je na upravljanje u prošlom stoljeću ostavila nacionalno svjesna i kulturno i politički napredna koruška obitelj  Pahernik iz Vuhreda u Koruškoj.  Njeno poslanstvo u potpunosti je u skladu s vizijom čovjeka – pionira gospodarenja šumama u skladu s prirodom na području Slovenije, inženjera Franje Pahernika, koji je još u prošlom stoljeću shvatio da odnos čovjeka i šume treba biti dvosmjeran te da šumi treba i davati, a ne samo iz nje uzimati. 

 

Autorica: Neva Novljan

Snimatelj: Andrej Lupinc

 

TV SLO GOZDNA DEDISCINA FRANJA PAHERNIKA3a

 

Sjećanja na inženjera Franju Pahernika, koji  se rodio u Vuhredu 1882. godine u naprednoj i nacionalno svjesnoj slovenskoj obitelji, među stanovnicima su još uvijek živa. Odmah nakon završetka studija šumarstva u Beču nakon očeve smrti preuzeo je upravljanje velikim šumarskim posjedom od oko 500 hektara. U razdoblju, kada je u cijeloj Europi u šumarskoj struci prevladavao trend sječe šuma, Franjo Pahernik je odlučio da će postepeno promijeniti čiste šume smreka u šume više u skladu s prirodom – mješovite šume smreke, jelke i bukve.

 

 

 

MAKS SUŠEK, predsjednik uprave Pahernikove ustanove, priča: ˝Tijekom njegovih 30 godina, mogli bismo reći gospodarenja, uspio je na prilično velikoj površini već uspostaviti tu usmjerenost prema usklađenošću s prirodom. Prije svega  mu nije bilo potrebno računati na umjetnu obnovu, nego je mogao čekati i koristiti prirodnu obnovu.˝

Uz brigu za pohorske šume uvijek je nesebično vodio brigu i o dobrobiti jednostavnog Pohorca. Ljudima je omogućio posao u svojim šumama, darovao je novac za gradnju škola, crkava, kapelica, planinarskih domova, sokolskog doma. Bio je i poslanik u Narodnoj skupštini u Beogradu i predsjednik općine Vuhred. No unatoč svemu, svoje je šume izgubio čak dva puta. Početkom 2. svjetskog rata od strane njemačkog okupatora, a ubrzo nakon oslobođenja imovinu mu je nacionalizirala nova vlast. Denacionalizaciju u državi Sloveniji nije dočekao, jer  je umro 1976. godine. No, njegovu ljubav prema Sloveniji i šumama sačuvala je njegova kći Vida Ribnikar, koja je u oporuci odlučila da cijeli naslijeđeni šumski posjed daruje i u tu svrhu osnovanoj Pahernikovoj ustanovi s potpuno jasnim ciljevima.

 

TV SLO GOZDNA DEDISCINA FRANJA PAHERNIKA6a

 

Članica Uprave Paherniko ustanove dr. ALENKA ŠELIH kaže: ˝Najvažnija su tri cilja. Prvi je stipendiranje studenata šumarstva, drugi podupiranje istraživačkog rada na području šumarstva u Sloveniji i treće – upravljanje šumama koje odgovara takvom konceptu gospodarenja šumama u skladu s prirodom.˝

U Pahernikovoj ustanovi postupaju u skladu sa slobodnom tehnikom uzgajanja šuma, pomoću koje se posvećuju individualnim karakteristikama drveća, jer se tako osigurava trajno djelovanje svih funkcija šume.

 

 

MATEJA KIŠEK, mag. inž. šumarstva i stipendistica Pahernikove ustanove, ističe: ˝Pahernikove šume pružaju nam mogućnost provedbe istraživanja, svojevrsnu provjeru teoretskih znanja u praksi. Šuma ne predstavlja samo kubične metre drva i novac, sakriven u tim kubičnim metrima, nego je to zajednica biljaka, životinja, mikroorganizama, gljiva i na kraju krajeva nas ljudi i naših potreba i očekivanja vezanih uz šume.˝

Slobodnom tehnikom uzgoja u Pahernikovoj ustanovi približavaju se izgledu  prirodne šume, kako kod mladog, tako i kod veličanstvenog starog drveća, jer takva šuma mnogo bolje prkosi vremenskim promjenama nego većina šuma u Europi, gdje još uvijek prevladava sječa šuma s logikom: ako šuma ne funkcionira, posjeći ćemo je i posaditi novo drveće.

Dr. JURIJ DIACI,  Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani i stručni član Uprave Pahernikove ustanove, napominje: ˝U posljednje vrijeme brojne države, koje su prije čvrsto stajale uz gospodarenje šumama sječom stabala, usmjeravaju se na ovakav način gospodarenja – gospodarenje u skladu s prirodom. Mislimo da je u tome ključ održivog razvoja.˝

 

TV SLO GOZDNA DEDISCINA FRANJA PAHERNIKA8a

 

Mnogi još uvijek razmišljaju o tome da li opisana održiva njega šuma uopće može biti ekonomski učinkovita.

Dr. JURIJ DIACI,  Biotehnički fakultet Sveučilišta u Ljubljani i stručni član Uprave Pahernikove ustanove, dodaje: ˝Dakle, ekonomski pokazatelji dosta su jasni. I cijelo ovo vrijeme pozitivni, rekao bih snažno pozitivni, i to unatoč tome što se u šumu normalno ulaže. I usprkos tome svake godine su nam na raspolaganju sredstva za stipendije i istraživački rad.˝

 

 

 

Pahernikove šume u Europi postaju ogledan primjer kako gospodariti šumama, kako bismo ih budućim naraštajima mogli ostaviti u svoj njihovoj veličanstvenosti i raznolikosti. Jer – šume smo možda doista naslijedili od naših očeva, djedova i pradjedova, ali u suštini su nam ih na čuvanje povjerili naši unuci.