Lovrenška jezera

 

Tresetna močvarna područja s jezerima spadaju među najprimamljivije prirodne znamenitosti Pohorja – šumskog masiva, što se rasprostire u sjeveroistočnom dijelu Slovenije na čak 29.950 hektara. Na prostranom šumskom pohorskom području nebrojeni su izvori i potočići. Dok se probijaju prema dolinama, udružuju se i zajednički prevladavaju prepreke: slapove, brzice, uske tjesnace, a puno puta zastanu u kotlinama, zbog čega je na Pohorju puno većih ili manjih jezera. Među područjima zaštićenim kao prirodni šumski rezervat nalazi se i područje  Lovrenška jezera.

 

Autorica: Marjana Grčman

Snimatelj: Anton Kralj Serša

 

Lovrenc4

 

Iz planinskog centra Rogla do Lovrenških jezera vodi nas sat i pol duga šetnja preko karakterističnih pohorskih travnatih proplanaka -  koji su zapravo ostaci pašnjaka i travnjaka, što su ovdje nastajali tijekom stoljeća zbog krčenja šuma.

Pristup jezerima moguć je samo po drvenim stazama od trupaca drveća, što su posebno napravljene za hodanje iznad močvarnog predjela.

Na prostoru, na kome su se sve do početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća orale njive i pasla stoka, usred divljine krije se najveće visoko močvarno područje u Sloveniji i jedno od najjužnije smještenih područja te vrste u Europi. Usred područja obraslog krivuljem – niskim planinskim borom – nalazi se između 11 i 23 jezerca, što zavisi od količine voda stajaćica. Jezerca nazivaju i prozorima močvare (barjanska okna) po kojima su Lovrenška jezera i dobila ime. To je mineralno močvarno područje, nastalo gomilanjem treseta na nepropusnoj geološkoj podlozi.  Ostatak su zadnjeg ledenog doba i jedinstveni kulturni krajolik, kakav možemo naći prije svega u Rusiji i u Skandinaviji.

Lovrenc1

Dr. JURIJ GULIČ predstavlja Zavod za zaštitu prirode (Zavod za varstvo narave) Republike Slovenije. On objašnjava geološku povijest mjesta: “Ovo je područje ovakvo, kako ga vidimo danas, bar zadnjih 8000 godina. To znači da je već tada na ovo šire područje bilo obraslo krivuljem. To je taj patuljasti planinski bor. A sam broj jezera kroz dugu se povijest mijenjao. Jednako tako i sama lokacija jezera – jezera nastaju, jezera nestaju. To je prirodni proces, koji se ne može izbjeći.”

Lovrenška jezera, koja vodu dobivaju samo s padavinama, predstavljaju i najveći šumski rezervat u Sloveniji. Tu je naime preko 500 hektara šumskih i nešumskih površina izlučenih zbog zaštite rijetkih životinjskih i biljnih vrsta.

Čovjek je u ovaj prostopr posegnuo već u srednjem vijeku, kada je krčio šume, uređivao planinske pašnjake i njive. A s industrijskom su revolucijom nastajali rijetki zaseoci s obiteljima šumskih radnika, proizvođača stakla (glažutarji)  i topioničara i prerađivača ruda (fužinarji).

Voditelj odsjeka za šumske životinje i lovstvo u Zavodu za šume (Zavod za gozdove) Slovednije ZDRAVKO MIKLAŠIČ kaže: “Tu nije bilo elektrike, i prije svega je to bio razlog što su se ljudi odselili. Nastajali su industrijski gradovi, ljudi su dobili posao i razumije se da su te površine počele zarastati.”

Na sjevernom dijelu Lovrenških jezera priroda je potpuno prepuštena sama sebi. Tamo je pristup dozvoljen samo istraživačima koji obavljaju posebna mjerenja, botanička i prirodoslovna istraživanja.

Lovrenc2

Tu se stvara “znanstveni arhiv” za proučavanje vegetacije, jer cvijetni prah, što se u tresetu čuva tisućama godina, rječito svjedoči o tome koje su biljke na ovom području uspijevale u prošlosti.

Inače ekolozi na Pohorju provode program pomoću kog zaštićuju kisele pohorske travnjake s karakterističnom travom tvrdačom (Nardus stricta). Time žele poboljšati životni prostor brojnim vrstama ptica, omogućiti ekstenzivnu poljoprivredu i očuvati karakteristični izgled pohorskog krajolika.

Dr. JURIJ GULIČ pojašnjava dalje: “U prošlosti je ovo sjeverno područje iskorištavano pomoću drenažiranja.  Vlasnici su taj prostor željeli ekonomski iskoristiti, pošumiti ga i od toga imati određene rente. U samom ćemo projektu iznova uspostaviti tu hidrologiju s branama po uzoru na druge države – kao što je Nacionalni park Šumava u Češkoj ili  bavarska šuma.”

Lovrenška jezera su jedno od najznačajnijih močvarnih područja u južnoj Europi i istovremeno osjetljiv prirodni habitat, što zahtijeva brižljive i osmišljene zahvate prije svega od strane čovjeka koji je ovdje samo gost.