Trajanov sajam Aquileia

 

Nesvakidašnja izložba  “Made in Roma and Aquileia” (Robne marke u Rimu i Aquileji) otvorena je ovoga proljeća u Palači Meizlik toga furlanskoga grada, sve do do 30. svibnja. Sa svojih tristotinjak proizvoda govori o robnome zaštitnom znaku, s naglaskom na pojmu krivotvorenja ili falsifikata. Potvrđuje također ulogu ženskoga poduzetništva i time otkriva  neslućenu modernost ekonomsko-kulturnih misli dvije tisuće godina prije Krista.

 

Autorica: Tiziana Toglia

Snimatelji: Maurizio Gallinucci, Paolo Mariani

 

 

RAI Aquileia and  Trade Marks4a

 

Zaštitna oznaka, robni znak na najrazličitijim predmetima – postoje otkad postoji čovjek u svome društveno-ekonomskome kontekstu. To je svakako stoga jer mu odgovaraju ljudski vječni zahtjevi i težnje za priznanjem, za samodokazivanjem i za vlasništvom.

Izložba “Made in Roma and Aquileia” govori upravo s pomoću tih malenih, a opet velikih događaja, o odnosima između proizvođača, prodavača, kupaca i kupljenih predmeta.

Taj pristup i pojam vrlo je star, ali i nadasve suvremen, smatra ravnatelj “Zaklade Aquileia” CRISTIANO TIUSSI, koji to podupire argumentima: “Da, osvrnuli smo se na Odjeljak izložbe vezan za amfore, a i za posude koje služe tijekom transporta, jer upravo to je iznimno zanimljiva osobina izložbe u Aquileji. U tom smo segmentu izložbe htjeli prikazati amfore karakteristične za vina naše regije.

Vino i njegova komercijalizacija – od rimskoga su doba važni za gospodarstvo ovoga područja, a upravo amfore su prevažne u tome kontestu. Imamo i amforu s otoka Rodosa, koja se oblikom znatno razlikuje od drugih. Pa i starija je od drugih, zato što je nastala u drugome stoljeću prije Krista.

RAI Aquileia 3

U ovoj su amfori transportirali vrhunsko vino, vino s otoka Rodosa, dakle od drugoga stoljeća prije Krista stizalo je na naše obale, plovilo Jadranskim morem, a iskrcavali su ga u Aquileji.”

Amfore često identificiramo s njihovim sadržajem. Mnogo su puta bile predmetom imitacije, ako ne prave i pravog plagiranja, jer su neki imitiranjem amfore htjeli ostaviti dojam na kupca – da je to vino grčkog ili tirenskoga podrijetla. Vrhunska grčka ili tirenska vina – tako su bila podložna mjesnoj imitaciji, a prodavali su ih u amforama koje su bile posve slične grčkima.

Vino nisu prevozili samo u amforama, nego i u bačvama. S današnjeg talijanskoga teritorija, izvrsno je sačuvan primjerak bačvina poklopca s dobro uočljivom oznakom robnoga zaštitnoga znaka, ili robne marke. Izložak ima iznimnu dokumentarnu važnost: dokazuje da su bili posve točni oni antički izvori koji nam govore da je Aquileia bila centar komercijalizacije vina.

Iz Aquileje je vino odlazilo dalje, osobito u transalpska područja, dakle u Norik, Panoniju i u Dunavske provincije. Transpoorotirali su ga u bačvama ukrcanima na kola.

RAI Aquileia and  Trade Marks5a

U dijelu o Aquileji koji je posvećen gospodarstvu, važan dio predstavlja žensko poduzetništvo. Ističu ženska se imena: poduzetnice Valeria Magna, Satria Domina, Calvia Crispinilla. Dalje nas vodi CRISTIANO TIUSSI: “Evo nas u medicinskome odjelu. Ima niz doista iznimnih primjera liječničkoga umijeća koje su prezirali slobodni Rimljani; prepuštali su ga robovima, ali i oslobođenicima, osobito onima koji su bili grčkoga podrijetla. Iznimna svjedočenja o tadašnjoj medicinskoj praksi osobito su dva okulistička elementa; jedan je iz Estea, a drugi iz Aquileje. Vrlo su rijetki, ima ih ukupno 300 u cijelome rimskom svijetu! Uz njih ide niz važnih naznaka, koje danas zovemo upute za uporabu. ”

Najsramotnija i najnečasnija svakako je tada bila trgovina ljudima. Tu trgovinu ovdje predstavlja ogrlica, neodvojivo učvršćena robu na vrat, uz ime vlasnika kojemu se mora vratiti odbjegloga roba.